Da li će BiH platiti cijenu za putovanje bez granica od Hamburga do Dubrovnika

Najvažniji vanjskopolitički cilj Hrvatske je pristup Šengenskom prostoru u sljedećih godinu dana. To hrvatski političari ponavljaju prilikom svakog posjeta Njemačkoj. No, tko plaća cijenu za slobodu putovanja od Hamburga do Dubrovnika bez graničnih kontrola?

Odgovor na ovo pitanje je u posljednjih 12 mjeseci postajao sve jasniji, piše u analizi Deutsche Wellea.

Brojna izvješća o brutalnim vraćanjima izbjeglica koje su prešle granicu izvan službenih graničnih prijelaza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske svjedoče o tome da je Hrvatska pronašla način kako dokazati svoju spremnost u očuvanju vanjskih granica Europske unije. I izgleda da neki policajci u tome očito prelaze granice dopuštenog: brojni iskazi izbjeglica, među kojima su i djeca koja pokazuju rane i masnice koje su navodno nastale prilikom susreta s hrvatskim policajcima, su u međuvremenu obišli svijet.

Većina hrvatskih medija ne poklanja previše pozornosti ovoj drami koja se odvija na nešto više od sat vremena vožnje od Zagreba. Hrvatsko ministarstvo unutarnjih poslova sustavno niječe sva izvješća humanitarnih organizacija i medija o brutalnostima hrvatskih policajaca prema izbjeglicama i tzv. Push-Backs, nasilnom vraćanju izbjeglica preko zelene granice.

Negiranje u Zagrebu, šutnja u Bruxellesu

Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International u nekoliko je navrata već kritizirala šutnju europskih institucija na sve učestalija izvješća o povredi ljudskih prava na hrvatskoj granici.

"Europske države zatvaraju oči pred napadima hrvatskih policajaca i istodobno financiraju ove aktivnosti", priopćila je Amnesty International još u martu.

Otkako su novinari švicarske televizije SRF u maju dokumentirali ilegalna vraćanja izbjeglica natrag u Bosnu i Hercegovinu, hrvatskim vlastima je postalo još teže prešućivati i skrivati ove postupke.

No to hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović nije spriječilo da početkom srpnja pri obilasku pogranične policije prisutnim novinarima objasni porijeklo novinarskih izvješća o brutalnosti policajaca. "Kad se netko provlači kroz ovaj teren, onda je normalno da ima ogrebotine, masnice i tjelesne ozljede. Dakle razmišljajte o tome kad čujete svakojake priče da su naši policajci brutalni. Nisu! Apsolutno vam jamčim za to!"

Push Back se tada negiralo uz paušalnu opasku kako se ionako ne radi o ratnim izbjeglicama nego o ekonomskim migrantima.

Lapsus pred kamerama?

No nekoliko dana kasnije, tijekom posjeta Švicarskoj i intervjua istoj onoj televiziji koja je prije nepuna dva mjeseca dokumentirala prisilna vraćanja preko zelene granice, hrvatska predsjednica je ipak priznala postojanje Push-Back prakse.

"Raspitala sam se kod ministra unutarnjih poslova, ravnatelja policije i policajaca na terenu i oni su mi potvrdili da ne koriste silu koja bi bila pretjerana. Naravno da je potrebno malo nasilja kada provodite Push-Back, ali morate vidjeti i kakav je to teren”, odgovorila je hrvatska predsjednica pred uključenim kamarama javne televizije SRF. I time potvrdila upravo ono što ostali hrvatski političari demantiraju mjesecima.

Jelena Sesar iz Amnesty Internationala okarakterizirala je ovu izjavu hrvatske predsjednica "šokantnom". "Prema međunarodnom i EU pravu skupna protjerivanja i Push-Backs su uvijek ilegalni", rekla je Sesar u izjavi za DW. Ona pokušaj hrvatske predsjednice da Push-Backs proglasi legalnom metodom ocjenjuje skandaloznim. Amnesty International traži od Europske komisije da izvrši pritisak na Hrvatsku kako bi prekinula praksu na bosansko-hrvatskoj granici.

Europska komisija je na upit DW-a da komentira izjavu hrvatske predsjednice na švicarskoj televiziji nakon 24 sata odgovorila kako to "ne želi komentirati".