Zapečaćena Mamićeva trafostanica kod Mostara

Građevinski kantonalni inspektor zapečatio je ilegalnu trafostanicu na Slipčićima kod Mostara, izgrađenu u sklopu solarnih postrojenja Zdravka Mamića.

Time je, nakon one na Međinama, zapečaćena još jedna trafostanica. Na obje lokacije jedan od glavnih investitora je bjegunac od hrvatskog pravosuđa. Nakon Zvirovića i Međina, Mamić je izgradio i solarno postrojenje u Slipčićima kod Mostara, dok je u pripremi papirologija za još jednu solarku na Vionici pokraj Čitluka, piše Hercegovinainfo.

Ilegalna trafostanica izgrađena je u sklopu solarnog postrojenja investitora Plavo Sunce d.o.o. Čitluk, u vlasništvu Ive Mamić, kćerke Zdravka Mamića. Iva Mamić dobila je koncesiju za gradnju solarnog postrojenja na Slipčićima koja glasi na firmu ECCO SOLAR ENERGY d.o.o. Čitluk.

Premier Energy d.o.o. Čitluk, u vlasništvu vlasnika Premier kladionice, također planira graditi solarno postrojenje na tom području. Majsko Sunce d.o.o., u vlasništvu Jelene Planinić, nove životne partnerice Zdravka Mamića, planira graditi solarno postrojenje na Vionici u Općini Čitluk. Na 161. hitnoj sjednici bivše Vlade HNŽ, vlade Nevenka Hercega donesena je Odluka o dodjeli koncesije za jednu od firmi Zdravka Mamića za gradnju solara na Spličićima.

Mamićeve firme dobile su koncesije za gradnju solarnih postrojenja na šumskom državnom zemljištu na području Slipčića. Pretvorbom šumskog državnog zemljišta u građevinsko, Grad Mostar, na čelu sa Mariom Kordićem, izdao je potrebne dozvole. Ustavni sud BiH proglasio je ovakve pretvorbe državnog šumskog zemljišta neustavnim i naložio ministarstvima poljoprivrede FBIH i kantona da ponište sva takva rješenja. Federalno ministarstvo poljoprivrede danima ne odgovara na naše upite oko sporne pretvorbe i poduzetih koraka.

Zdravko Mamić posjećivao je i sponzorirao razne manifestacije, uključujući klupske noći i lovačke večere, u društvu lokalnih političara. Kao hrvatski "dobročinitelj", s vrećom novca bio je dočekan kao kralj u Hercegovini, što se pokazalo kao jackpot za vladajuće.

Vodstva lovačkih društava nisu imala ništa protiv nestanka hektara lovnog područja u HNŽ pod solarima, iako imaju koncesiju na lovišta u trajanju od deset godina. 

Tako su se naprimjer na lovištu na koje Lovačko društvo Jarebica iz Mostara polaže koncesijsko pravo na razdoblje od 2015. do 2025. godine dodjeljivale koncesije za gradnju solara. Lovci su izgubili prostor, došlo je do odlaska divljači zbog uznemiravanja od strane teških strojeva, te nestanka životnog prostora za životinje. Vodstvo lovačkog društva nikada se nije požalilo na to. 

Bjegunac od hrvatskog pravosuđa, nakon "kićenja" hrvatskih sudaca, svu je energiju i utjecaj nakon Dinama usmjerio u izgradnju solarnih postrojenja u Hercegovini.

Vlada HNŽ, na čelu s Nevenkom Hercegom, na 197. sjednici održanoj 30. marta 2023. godine, utvrdila je opći interes za izgradnju trafostanica na području Međina i Slipčića, upravo na lokacijama gdje Mamić ulaže milione u solare.

Izdavanje dozvola za gradnju trafostanica za solarna postrojenja uopće nije u nadležnosti općina, već ovisno o kapacitetu, na razini kantona ili federacije.

Svaki idejni projekt za fotonaponsku elektranu mora sadržavati i popis pripadajuće infrastrukture koja podržava rad elektrane, te ucrtane lokacije trafostanica, priključnih trasa i način priključenja na mrežu. 

Da bi se trafostanica iz idejnog projekta bilo koje od fotonaponskih elektrana u HNŽ mogla izgraditi, a zatim i pustiti u rad, nužno je da ovaj kanton usvoji novi prostorni plan u kojem bi one bile ucrtane.

S obzirom na to da Hercegovačko-neretvanski kanton još nije usvojio prostorni plan za elektroenergetska postrojenja, mnogi investitori su se upustili u ilegalnu gradnju trafostanica. Ono što je sigurno je da dozvole za građenje istih nisu mogli dobiti ni na koji način. Isto kao što nisu mogli dobiti ni odobrenje za priključenje na mrežu od strane Elektroprijenosa. 

Prvi takav primjer kojeg je Hercegovina.info razotkrio su Međine, gdje je trafostanica zapečaćena, te je nakon toga investitor pečat skinuo zbog čega je osumnjičen za kazeno djelo "Skidanje ili povreda službenog pečata ili znaka" iz člana 366. KZ FBiH.

Novi primjer su Slipčići, a postavlja se logično pitanje što je s nelegalnim trafostanicama u drugim općinama, poput Stoca i Čapljine, koje godinama slove kao nositelji zelene tranzicije, ili Neuma, u kojem je jedna takva izgrađena prije svega nekoliko dana.

Vlada Denisa Lasića je 2013. godine izbrisala kaznenu odgovornost iz zakona o građenju, otvarajući širom vrata nelegalnoj gradnji u HNŽ. Denis je i sam, poput mnogih, izgradio vlastito imanje bez dozvola, no ovaj put kao ministar prometa i veza Federacije Bosne i Hercegovine.

Čović je u procesu pomlađivanja nagradio Denisa novim radnim mjestom na čelu JP Autocesta FBIH.