Weber: Ako se ne promijeni politika u BiH, nikakva strategija EU neće pomoći

"Gledajući iz perspektive razvoja strategije zadnjih par mjeseci kroz razne nacrte koje su procurile u javnost, te reakcije na njih, šteta je već napravljena, i to objavljivanjem datuma za ulazak u EU Srbije i Crne Gore (2025) od predsjednika Evropske Komisije Jean-Claude Junckera u svom "State of the Union" govoru u septembru prošle godine, kojim je pokrenuo izradu strategije te postavio okvir. Shodno tome, Komsija u svojim prvim nacrtima stavila datume za proces integracije za svih šest zemalja Zapadnog Balkana", ističe Weber.

Napominje da je to bilo suprotno dosljednom odolijevanju EU-a zadnje decenije zahtijevima političkih elita i lidera iz regiona da im daje fiksne datume.

"A Brisel se tome protivio s dobrim razlogom, znajući da elite hoće da iskoriste datume da se iza njih kriju te pokušati zaobići za njih bolne strukturalne reforme. No curenje tih datuma vodilo je do oštrih reakcija kako iz regije, tako i od pojednih članica država EU. Pa je komisija, reagirajući na taj otpor, pokušala da se riješi tih datuma. Ona je to uradila u svim slučajevima sem u slučaju Srbije i Crne Gore - pretpostavljam jer bi bila provokacija naspram Junckera. Ali ovako kako je sad ispala konačna verzija, strategija htjeli ne htjeli  stječe se utisak da je EU, Komisija Srbo-centrična", ističe naš sagovornik

Što se same Bosne i Herzegovine tiče, kaže,  ima tu dva važna aspekta.

"Prvo, upravo na primjeru BiH se najbolje može pokazati kako je baratanje datumima kobno za integracijski proces. Ssjetite se samo niza najavljenih datuma za dobijanje kandidatskog statusa tokom 2016. i 2017. godine, pa sve do kraje prošle godine od člana Predsjedništva Dragana Čovića, dok je HDZ BiH, njegova stranka kroz 2016. i 2017. u Federaciji u isto vrijeme bila najveći kočničar implementacije reformi u okviru Reformske Agende", ističe Weber.

Naglašava da strategija nije imalo puno toga reći o BiH - to iz vrlo jednostavnog razloga - aktuelna EU BiH inicijativa, pokrenuta 2014. godine, sa reformskom agendom u centru, "de facto je mrtva".

"Doživjela je svoj konačan krah u 2017., nezavisno od toga što je EU Delegacija uspijela da progura zakon o akcizama kroz Parlament krajem prosle godine da se moze odrzati privid da nije mrtva, da jos uvijek postoji nekakav proces. I sigurno neće EU priznati neuspjeh do iza izbora i formiranja novih vlada, tj. 2019. Sve dok se to ne dešava i dok EU aktuelnu neuspjelu politiku prema BiH ne zamijeni nekom puno ozbiljnijem, nikakva strategija proširenja Komisije tu ne može ništa - nezavisno od toga da li će i kad biti predani odgovore na Upitnik", zaključuje Weber.