Vehid Šehić: Izborni procesi su kontaminirani, nije čudno što građani više ne vjeruju

Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom" i bivši član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, govorio je za portal Radiosarajevo.ba o razlozima zbog kojih se u Bosni i Hercegovini i dalje suočavamo s brojnim nepravilnostima u izbornom procesu uz poseban osvrt na dešavanja u manjem bosanskohercegovačkom entitetu RS i tamošnjim prijevremenim izborima za predsjednika entiteta.

"Dok je ljudi, uvijek će biti i prevara. To je jedno naslijeđe. Kada imate neodgovorne ljude, a tu mislim na dio izborne administracije i dio članova biračkih odbora, koje često predlažu političke stranke, dobijete situaciju u kojoj se svjesno krši Izborni zakon i pronalaze razni načini kako bi se falsificirali konačni rezultati izbora. 

Zbog toga ne treba da čudi što je već nekoliko izbornih ciklusa zabilježeno toliko izraženih nepravilnosti da je izgubljeno povjerenje u izborni proces, njegov integritet i kredibilitet, pa i u same rezultate izbora. To, nažalost, nije ništa novo, jer je kod nas politika specifično zanimanje. Kod većine političara, ne svih, da se razumijemo, jer ne smijemo generalizirati, politika je motivisana moći, a ta moć služi isključivo ličnim, uskostrančkim i klijentelističkim interesima", rekao je Šehić za portal Radiosarajevo.ba.

Dodao je da je politika izgubila svoj opći karakter, onu osnovnu svrhu da se radi za dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine.

"Umjesto toga, gleda se lični interes, interes stranke ili pojedinca. To se, nažalost, reflektira i na dio neodgovornih članova biračkih odbora, koji, otvoreno to kažem, postupaju po nalozima političkih stranaka. Kada im je cilj da njihova stranka pobijedi, onda se pribjegava manipulacijama: koriste se potpisi birača koji nisu izašli na izbore, zloupotrebljavaju se neiskorišteni glasački listići, koji se nakon zatvaranja biračkih mjesta popunjavaju i ubacuju u glasačke kutije.

U državi u kojoj odgovornost nije vrlina nego mana, ne treba da nas čudi zašto se ovakve stvari dešavaju i na ovim izborima. Centralna izborna komisija je, nakon kontrolnog brojanja i postupajući po prigovorima političkih subjekata, ali i po službenoj dužnosti, utvrdila određene nepravilnosti", rekao je.

U Izbornom zakonu jasno piše da, ukoliko nepravilnosti u procesu mogu utjecati na konačne rezultate izbora, Centralna izborna komisija mora poništiti izbore.

"Bilo u cijeloj izbornoj jedinici ili na pojedinim biračkim mjestima. To je Centralna izborna komisija i učinila, donoseći odluku o ponavljanju izbora. Na tu odluku stranke imaju pravo uložiti žalbu Sudu Bosne i Hercegovine. Mislim da večeras ističe rok za žalbe. Vidjet ćemo kakva će odluka Suda BiH biti. Ukoliko, hipotetički govorim, sud odbije žalbe, odluka Centralne izborne komisije postaje pravosnažna i ona će zakazati datum održavanja ponovljenih izbora", kazao je Šehić za portal Radiosarajevo.ba.

Uvesti nove tehnologije u izborni proces

Smatra da je Izborni zakon proizvod političkih kompromisa i da je dugo bio pod lupom, ali da on već dugo zagovara uvođenje novih tehnologija u izborni proces.

"One bi onemogućile da na biračka mjesta dolaze osobe s različitim ličnim dokumentima, jer bi postojala elektronska identifikacija birača. Onemogućile bi i zloupotrebu neiskorištenih glasačkih listića. Imali bismo skenere u koje bi svaki birač ubacivao svoj listić, a rezultati bi se automatski slali u centralnu bazu podataka.

Upravo zbog nemogućnosti da se stane u kraj izbornim manipulacijama određenih političkih stranaka, traženo je da se odobre sredstva i izmijeni Izborni zakon BiH. Centralna izborna komisija je i ranije kažnjavala neodgovorne članove biračkih odbora, ali su kazne bile simbolične, 200 ili 300 KM, i često su ih plaćale političke stranke koje su te članove i predložile. Zbog toga danas imamo kontaminiran izborni proces", objasnio je Šehić.

Centralna izborna komisija je odlučila da se izbori ponove na 136 biračkih mjesta u 17 gradova, jer je utvrdila da su nepravilnosti mogle utjecati na konačne rezultate izbora.

"Svako ima pravo da uloži žalbu, ali ona mora biti potkrijepljena materijalnim dokazima. Ni Centralna izborna komisija ni Sud Bosne i Hercegovine ne mogu donositi odluke na osnovu pretpostavki, nego na osnovu razumne sumnje i utvrđenih činjenica o povredi Izbornog zakona. Ovo je još jedan dokaz zašto moramo insistirati da se na narednim izborima, koji će se održati u oktobru 2026. godine, obavezno koriste nove tehnologije koje će onemogućiti izborne prevare", istakao je.

Dodao je da niko ne može garantovati da se nepravilnosti neće ponavljati te da odgovornost za provođenje izbora leži na cijeloj izbornoj administraciji - od Centralne izborne komisije, preko općinskih i gradskih izbornih komisija, do članova biračkih odbora koji su u direktnom kontaktu s biračima.

"Zbog toga sam zagovarao izmjene Izbornog zakona koje podrazumijevaju strožije, čak i drakonske kazne za nesavjesne i neodgovorne članove biračkih odbora. Niko nema pravo da falsificira izbornu volju građana. Od svakog građanina se očekuje, a posebno od onih koji rade u institucijama, da poštuju zakon. Posmatrači političkih stranaka i nevladinih organizacija, poput Koalicije 'Pod lupom' imaju pravo reagovati na svaku uočenu nepravilnost. Isto tako, svaki građanin ima obavezu da prijavi kršenje zakona nadležnim institucijama.

Nažalost, živimo u državi u kojoj ne funkcionišu zakoni, institucije i vladavina prava. Zbog toga mnogi i ne prijavljuju nepravilnosti, a Bosna i Hercegovina je postala gotovo šampion u korupciji, organizovanom kriminalu i nepotizmu. Ipak, vjerujem da odgovornost mora proraditi, kako kod pojedinaca, tako i kod političara, jer poštivanje zakona ne smije ostati samo na riječima, već se mora pokazivati svakodnevnim ponašanjem.

Kada moral i etika nestanu iz društva, onda dobijemo državu kakva je danas Bosna i Hercegovina, a to se, nažalost, reflektira i na izborni proces", zaključio je Šehić.

Šta piše u Krivičnom zakonu BiH

Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine propisane su kazne zatvora za prevare tokom izbora. Tako za prevaru koja podrazumijeva glasanje umjesto druge osobe propisana kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina. Za zloupotrebu krivotvorenja rezultata izbora ili glasanja koju je CIK utvrdio na prijevremenim izborima za predsjednika RS propisana je slična kazna.

"Ko krivotvori rezultate izbora ili glasanja za institucije Bosne i Hercegovine dodavanjem, oduzimanjem ili brisanjem glasova ili potpisa, netačnim brojanjem glasova, neistinitim upisivanjem rezultata u izborne isprave ili na drugi način, ili objavi kao konačan rezultat izbora ili glasanja koji ne odgovara obavljenom glasanju, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina", piše u Krivičnom zakonu BiH.