U BiH oko 90.000 nepismenih: Ne stidjeti se, raditi na opismenjavanju

Anadolija
Bosna i Hercegovina 8. septembar, Međunarodni dan pismenosti, dočekuje sa 89.794, odnosno 2,82 odsto nepismenog stanovništva i 36,2 odsto kompjuterski pismenog stanovništva, što je po mišljenju mnogih poražavajući podatak.

UNESCO, organizacija koja je 1965. pokrenula ovu inicijativu, navodi kako je pismenost temeljno ljudsko pravo kao i temelj za cjeloživotno učenje. Prema podacima Instituta za statistiku UNESCO-a, 758 miliona odraslih ljudi u svijetu i dalje je nepismeno, od čega su čak dvije trećine žene.

Kako bi BiH bila u mogućnosti da prati standarde EU i savremenog svijeta, neophodna je reforma svih nivoa obrazovanja, a kako bi se obezbijedila pismenost koja ne znači samo sposobnost čitanja i pisanja, naveli su iz Ministarstva civilnih poslava BiH povodom 8. septembra.

Iako se radi na podizanju svijesti o još uvijek prisutnom problemu nepismenosti i promoviranju programa naknadnog sticanja osnovnog obrazovanja odraslih, iz Ministarstva konstatuju da još uvijek postoji nezainteresovanost određene populacije za opismenjavanje kao što su pripadnici treće životne dobi i žene domaćice u ruralnim sredinama.

Pismenost nije samo poznavanje slova

Iz Udruženja “Heroji svakodnevnice” koje je prije dvije godine nastalo kao produkt projekta "Podrška obrazovanju odraslih" usmjerenog na naknadno sticanje osnovnog obrazovanja, ocjenjuju da prepoznavanje slova i njihovo korištenje u današnje vrijeme nije dovoljno da bi se neko smatrao pismenim.

“Prema podacima popisa stanovništva iz 2013. godine u BiH 2,82 odsto stanovništva je nepismeno. Govorimo o elementarnoj pismenosti, koja podrazumijeva da osoba zna napisati prostu rečenicu. Kada govorimo o funkcionalnoj pismenosti, u BiH ima oko jedna trećina funkcionalno nepismenog stanovništva, a u ruralnim sredinama taj broj raste do 70 posto. Funkcionalna pismenost podrazumijeva da osoba zna popuniti ugovor, formular, da se služi internetom, telefonom te da je aktivan tražilac posla. Kada govorimo o brojci od 2,82 posto, samo radi poređenja, u Hrvatskoj je broj nepismenih 0,8 posto, u Srbiji 1,96, a u Crnoj Gori 1,5 posto, a prema UNESCO-vim podacima, u jednoj državi broj nepismenih ne može da prelazi više od 0,2 posto”, navela je Sanela Kulović, predsjednica ovog udruženja.

Ona je istakla da je glavni cilj udruženja promovisanje obrazovanja odraslih, cjeloživotnog učenja i jačanje svijesti o potrebi te vrste obrazovanja.

“Cilj je da građanstvo uključimo što više u aktivnost učenja, ali ne samo u formalno učenje, ne može se učiti samo formalno i nije ograničeno samo na mlađu dob, nego postoje razne neformalne edukacije i vrlo je važno napomenuti da je učenje korisno svim životnim dobima”, kazala je Kulenović.

Nepismene uključiti u sistem obrazovanja

Istakla je da rezultati kampanje “Heroji svakodnevnice”, ukazuju na to da dolazi do povećanog broja polaznika u naknadnom obrazovanju, a samim tim i na potrebu unapređenja ove obrazovne oblasti. 

U okviru projekta “Podrška obrazovanju odraslih” kojeg u ime njemačke vlade u Bosni i Hercegovini već petu godinu implementira Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ) s partnerima i danas će biti organizovani info-štandovi u Sarajevu, Kaknju, Banjoj Luci, Zenici, Mrkonjić-Gradu, a svojevrsna poruka projekta prema organizatorima je da se ne treba stidjeti nepismenosti, već treba raditi na opismenjavanju i nepismene osobe uključiti u sistem obrazovanja.

Azra Ramić, stručni savjetnik u GIZ projektu “Podrška obrazovanju odraslih”, podatak o stopi pismenosti smatra strahovitim, ali ističe da se i sama definicija pismenosti posljednjih godina promijenila te da se trenutno najviše govori o funkcionalnoj nepismenosti.

"U sklopu naše kampanje govorimo o nepismenosti u smislu nezavršavanja osnovne škole. Mi se uklapamo u sistem formalnog obrazovanja i hoćemo da kažemo da svi oni koji završe osnovno obrazovanje zapravo mogu time otvoriti svoja vrata i da idu dalje u srednje škole, jer je zapravo cilj svih učesnika zapošljivost. U današnje vrijeme je zaista teško naći posao s završenim fakultetom, a kamoli bez završene osnovne škole. Zapošljivost se povećava sticanjem određene stručne spreme, a to počinje osnovnim obrazovanjem", kazala je Ramić.

Nužna reforma jezičkog obrazovnog sistema

Da podaci popisa stanovništva iz 2013. moraju biti korektiv iz kojeg je potrebno povući neke vrlo korektne korake smatra Alen Kalajdžija direktor Instituta za jezik, ističući potrebu za pokretanjem određenih inicijativa preko kojih bi se u dogledno vrijeme mogao dobiti neki rezultat koji bi smanjio ovu, kako je kazao, stopu očito elementarne nepismenosti.

Podatak o stopi nepismenosti nazvao je poražavajućim, koji nas kao društvo obavezuje da se trebaju poduzeti određene mjere kako bismo naredni popis stanovništva dočekali spremni. 

"Trebalo bi ustvari dobiti podatke o tome koje osobe socijalne, regionalne i životne dobi pripadaju toj skupini i prema tome odrediti priroritetne zadatke koji bi išli ka tome da se smanji takav negativan trend. Problem nepismenosti nije od jučer. Pretpostavljam da je najveći broj nepismenih ljudi prema podacima iz popisa starije životne dobi. Prije 50, 60 ili više godina se propustila prilika da se ukloni taj problem. Ali to nas naravno ne oslobađa od toga da se poduzmu druge mjere kako se taj negativan trend ne bi nastavio. Moraju se zauzeti određeni stavovi koju moraju biti ujednačeni na svim nivoima vlasti. Nemamo ujednačen odnos prema obrazovanju", ocijenio je Kalajdžija.

Govoreći o funkcionalnoj pismesnosti stanovništva BiH, Kalajdžija je istakao da bi se ona mogla nazvati zbunjujućom, stoga je, kazao je, BiH nužna reforma jezičkog obrazovnog sistema.

 "Kada kažemo da postoji određena nepismenost generalno među stanovništvom, mislim da bi se tu odgovor mogao tražiti i u sljedećem: BiH je jedna od rijetkih država u kojoj funkcioniraju tri standardna jezika, zasnovana u principu na istom jezičkom idiomu. I, zapravo, dešava se da se uslijed uticaja različitih standarda jezika počinje stvarati određeni jezički konglomerat. Vrlo slikovit primjer je pojava javnih emitera, koji obično ljude koji su iz struke i koji poprilično nešto znaju o tome šta je norma i standard malo zabrinjava. Imate situaciju da u javnim emiterima u državi spiker govori tečno hrvatskim standardnim jezikom. Međutim, popratni tekst koji dolazi uz govor je na ćirilici. A svi znamo da hrvatski jezik uopće ne posjeduje ćirilicu, odnosno nema je standardizovanu kao svoje pismo. Dakle, tu imate jedan banalan i ogroman problem. Osnovni problem iskorenjivanje nepismenosti trebao bi se vezati za pitanje razvijene svijesti o svome maternjem jeziku. Ako je takva situacija u medijskom prostoru, šta možemo očekivati u pismenosti prosječnoga građanina ove zemlje?", zapitao se direktor Instituta za jezik.

Dodao je da je poražavajuća činjenica da BiH u 21. stoljeću nema dovoljno snažan obrazovni mehanizam koji bi trebao pokazati snagu pozitivnog odnosa prema kulturi pisane i usmene riječi.

Zanemarivanje knjige

U doba informatičke pismenosti sve je manje i čitalaca knjiga, posebno među mlađom populacijom kako u svijetu tako i u BiH.

Tome svjedoče i podaci o pozajmljivanju knjiga Javne ustanove Biblioteka Sarajevo, koja u posljednje četiri godine bilježi značajan pad upisa novih članova. Naime, 2012. godine u ovu ustanovu se upisalo više od 15.000 korisnika, zabilježeno oko 184.000 posjeta, a pozamljeno je 184.000 knjiga, dok se 2015. taj podatak značajno izmijenio. Naime, prošle godine u Biblioteku Sarajevo upisalo se oko 7.000 novih članova, ustanovu je posjetilo blizu 135.000 osoba, a pozamljeno je oko 150.000 knjiga. Zaključno s junom, ove godine se u biblioteku upisalo oko 3.000 osoba.

"Ne mogu da ne konstantujem da jeste primijećen pad upisa, ako to gledamo, što je na neki način najrelevantniji podatak i možda na neki način uzrok toga je pad zainteresiranosti građana za biblioteke. Šta je razlog tome, ne bih ulazila u to, ali u svakom slučaju da bi građani trebali malo podići svijest kada je u pitanju uloga i potreba za knjigom i bibliotekom, ali isto dio krivice leži u institucijama kulture koje možda nedovoljno rade na svojoj promociji odnosno na isticanju značaja koji imaju", zaključila je Emira Kulenović, voditelj službe za rad s korisnicima bibliotečkih usluga pri Javnoj ustanovi Biblioteka Sarajevo.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak