Sve veći broj sumnjivih transakcija: Na ime 'nasljedstva' izvukao više od 220 hiljada maraka

Broj prijavljenih sumnjivih transakcija u Bosni i Hercegovini lani je uduplan, kriminalne grupe razvijaju nove načine pranja novca, a da pojedini građani olako nasjedaju na prevare, svjedoči i podatak da je jedno lice na ime obećanog nasljedstva u inostranstvu uplatilo više od 220.000 maraka.

Navedeno je to u izvještaju Finansijsko-obavještajnogodjeljenjaAgencije za istrage i zaštitu (SIPA) u kojem su sumirani rezultati za 2022. godinu.

Prema tom dokumentu, uočen je rast broja prijavljenih sumnjivih transakcija sa 1.048 u 2021. godini na 1.504 transakcije u 2022.

Kada je riječ o vrijednosti prijavljenih sumnjivih transakcija, one su uduplane, odnosno 2021. godine iznosile su 129,55 miliona KM, dok je prošle godine taj broj dostigao vrtoglavih 260,60 miliona maraka.

Sa adrese Finansijsko-obavještajnog odjeljenja tužilaštvima je lani dostavljeno 15 izvještaja kojima je obuhvaćeno 85 lica za koje postoji sumnja da su počinili krivično djelo pranja novca.

Godinu ranije tužilaštvima je dostavljeno 16 izvještaja, ali je u njima obuhvaćeno manje lica, odnosno 25 fizičkih i osam pravnih lica.

U izvještajima koji su proslijeđeni tužilaštvima sumirano je da postoji sumnja da su lani počinjena krivična dijela pranja novca u vrijednosti od 35,19 miliona maraka, dok je 2021. godine ta vrijednost bila trostruko manja, odnosno 10,99 miliona KM.

Također, izdata su 23 naloga bankama za praćenje poslova 14 fizičkih i četiri pravna lica.

U dokumentu su navedene i tipologije, odnosno metode, tehnike i trendovi sa obilježjima pranja novca.

Jedan od primjera je da grupe za organizovani kriminal iz Evropske unije i BiH registruju na domaćem tržištu predstavništva preduzeća koja posluju u zemljama EU.

"Na osnovu predstavništava kriminalne grupe otvaraju račune u domaćim bankama koje koriste samo za primanje novca sa računa preduzeća iz zemalja članica EU. Time nastoje prikriti porijeklo novca koji je stečen raznim kriminalnim radnjama", navedeno je u izvještaju.

Takođe, utvrđeno je i da pojedina odgovorna lica u organu lokalne samouprave koriste službeni položaj na štetu državne imovine i jedinice lokalne samouprave.

Tako je u jednom slučaju utvrđeno da je odgovorno lice u organu lokalne samouprave primilo novac od kupca zemljišta u javnoj svojini. Za tu uslugu dobijeni novac to lice uložilo je u kupovinu nekretnine izvan BiH.

"Zabilježeni su i slučajevi da domaća fizička lica, takozvane novčane mule, na svoje račune primaju novac iz inostranstva koji potiče od prevara. Primljeni novac fizička lica isplaćuju u gotovini i predaju organizatoru udruženja formiranog radi počinjenja navedenih radnji pranja novca", stoji u dokumentu između ostalog.