Dr. Erma Ramić-Kunić održala lekciju notornom Miloradu Dodiku: "Pokazujete silno neznanje"

Dr. sc. Erma Ramić-Kunić je viša naučna saradnica i doktorica lingvističkih nauka iz oblasti bosnistike na Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu. Poznata je po stručnom radu i istraživanjima srednjovjekovnih bosanskih tekstova i pisane baštine, s posebnim fokusom na Čajničko evanđelje, reagirala je na pokušaje Milorada Dodika, lidera vladajućeg SNSD-a, da negira postojanje bosanskohercegovačkog kulturnog nasljeđa te da izvrši nastavak dehumanizacije Bošnjaka negirajući značaj njihovog postojanja i ukupnog kulturnog nasljeđa.

Podsjetimo, Dodik je novinarima u Šipovu, gdje je boravio sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, izjavio:

"Mi im kažemo da ne postoji bosanskohercegovačko kulturno nasljeđe, nego postoji srpsko kulturno nasljeđe, hrvatsko kulturno nasljeđe i tursko kulturno nasljeđe. Bošnjaci su mlada nacija koja nije imala priliku da napravi nešto vrijedno u tom pogledu" .

Trending

EuroExpress o navodima iz Bugojna: Tvrde da njihova vozila nisu učestvovala u incidentu

Ovaj portal već godinama upozorava na fašističke tendencije Dodikovog narativa.

Dr. Ramić-Kunić ističe da Dodik "pokazuje silno neznanje miješanjem naučnih činjenica s vlastitom političkom ideologijom".

19.10.21. 16:53

Opasna pozadina jednog narativa: Zašto Dodik Bošnjake naziva muslimanima?

"Za tvrdnju da ne postoji bosanskohercegovačko kulturno nasljeđe, nego samo srpsko, hrvatsko i tursko, pali biste na svakom ozbiljnom ispitu iz historije i filologije. Problem je takve tvrdnje u tome što savremene nacionalne kategorije prenosi u srednji vijek, a kulturno nasljeđe posmatra kao isključivo vlasništvo današnjih nacija.

Postojanje srpskih, hrvatskih i bošnjačkih tradicija u Bosni i Hercegovini ne isključuje njihovu pripadnost širem bosanskohercegovačkom kulturnom prostoru, ali to Dodik ne može shvatiti", poručila je.

O postojanju, kako veli, toga prostora ne svjedoče naknadne nacionalne interpretacije, nego izvorna građa.

"Povelja bana Kulina od 29. augusta 1189. godine najstariji je sačuvani državni dokument srednjovjekovne Bosne. Ona pokazuje da je već krajem 12. stoljeća postojala uređena bosanska država, njezin vladar, razvijena kancelarija i pisarska praksa koja se nije mogla pojaviti odjednom. Uz povelje, sačuvani su rukopisi, pisma i epigrafski natpisi koji svjedoče o razvijenoj i višeslojnoj bosanskoj pismenosti", navodi.

Posebno, kako ističe, naziv bosanskoga jezika izričito bilježi još 3. jula 1436. godine u dvama uzastopnim kotorskim notarskim ugovorima.

"U prvom se govori o djevojci bosanskoga roda koja se bosanskim jezikom zvala Djevena, a na krštenju je dobila latinsko ime Marta: de genere bossinensium […] vocatam lingua bosinensi Dieuena et ad baptismum in lingua latina Martha. U narednom ugovoru druga je djevojka bosanskim jezikom nazvana Vladika, a latinskim Cita: vocatam lingua bosinensi Vladiça et ad baptismum in lingua latina Cita. Ovdje, dakako, nema prostora za tumačenje prema kojem bi lingua bosinensi označavalo samo porijeklo djevojaka. Njihovo je bosansko porijeklo već posebno iskazano riječima de genere bossinensium, dok se izrazi lingua bosinensi i lingua latina nalaze u jasnoj opoziciji i označavaju dva jezika", smatra Ramić-Kunić.

11.03.26. 08:30

Dr. sc. Erma Ramić-Kunić odgovorila na pisanje ruskog RT-a: Pokušaj negiranja svega bosanskog

Budući da je, kako kaže, ta formulacija potvrđena u dvama dokumentima sastavljenim istoga dana, naziv bosanski jezik očito je bio razumljiva i funkcionalna oznaka kojoj notar nije morao dodavati nikakvo objašnjenje.

"Ni naslijeđe osmanskoga razdoblja nije naučno opravdano jednostavno nazvati 'turskim'. Ono je nastajalo u okvirima Osmanskoga Carstva, ali su ga u Bosni stvarali domaći ljudi i domaće zajednice. Naročito je ilustrativna bosanska alhamijadska tradicija, u kojoj se domaći slavenski jezik zapisivao prilagođenim arapskim pismom. Takva književnost pripada islamskom kulturnom krugu, ali je po jeziku, prostoru nastanka i svojim stvaraocima sastavni dio bosanske kulturne historije", podučila je dr. Ramić-Kunić Dodiku, čiji je domet izjedanje u službenom autu.

Ako se govori o modernim nacijama, podsjeća dr. Ramić-Kunić, onda su sve južnoslavenske nacije uglavnom oblikovane tokom 19. i 20. stoljeća.

"Zato se samo Bošnjaci ne mogu proglašavati 'mladom nacijom', dok se Srbi i Hrvati u njihovu današnjem nacionalnom značenju projiciraju duboko u srednji vijek", navela je ugledna bh. naučnica, te zaključila:

"Historijska imena i identiteti mijenjali su svoj sadržaj, ali njihova promjenjivost ne znači da nisu postojali. Bosanskohercegovačko naslijeđe ne isključuje njegove srpske, hrvatske, bošnjačke, jevrejske, osmanske i druge sastavnice. Upravo suprotno: ono ih obuhvata kao dijelove kulturne historije oblikovane na istom prostoru. Politički je moguće osporavati njegovo ime, ali time ne nestaju Povelja bana Kulina, srednjovjekovne bosanske povelje i rukopisi niti kotorska potvrda naziva bosanski jezik iz 1436. godine".