Suočavanje s prošlošću: U Sarajevu održan okrugli sto o zločinu na Kazanima
U Goethe institutu u Sarajevu u petak, 24. oktobra, održan je okrugli sto pod nazivom "Suočavanje s prošlošću kao preduslov sigurnije budućnosti".
Edvin Kanka Ćudić iz Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), jedan od organizatora konferencije kazao je da je važno podsjećati, opominjati i obilježavati sjećanje na zločin na Kazanima bez obzira što je prošlo 32 godine.
"Važno je uvijek govoriti o Kazanima, jer je to priča o Sarajevu. Našim sugrađanima. Ljudima koji su odvedeni iz svojih stanova samo zato što su nosili drugačija imena. To je zločin koji se najčešće smatra lokalnim pitanjem, a i tada je prilično potiskivan iz javnog prostora", kazao je on.
Jake policijske snage na Grbavici, sve vrvi od specijalaca
Kanka Ćudić je kazao da su vlasti prilikom podizanja spomenika na Kazanima iskazale jačinu svoje moći i pokazala kako se žrtve ne bi trebale komemorirati.
"Imamo podignut spomenik na Kazanima. No, ta ploča je u funkciji negiranja zločina. Kao organizacija civilnog društva, prilikom podizanja spomenika, smatrali smo da na njemu mora postojati kontekst događaja, ali i broj žrtava koji odgovara činjenicama", kazao je on.
Hurtić u Beču: "Srebrenica nije samo rana Bosne i Hercegovine, to je rana cijelog čovječanstva"
On je dodao da svake godine na godišnjicu u oktobru objavljuj osmrtnicu u Oslobođenju kao trajni spomen na sve žrtve.
Iz jame na Kazanima nakon rata su, u više ekshumacija, izvađeni posmrtni ostaci 23 žrtve, od kojih je 15 identifikovano, a prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, riječ je o pet žrtava ženskog spola i deset muškog, starosti od 27 do 66 godina. Dvije žrtve su ukrajinske nacionalnosti, dvije hrvatske, jedna žrtva bošnjačke nacionalnosti i deset žrtava srpske nacionalnosti.
Tačan broj ubijenih i bačenih u jamu na Kazanima do danas nije utvrđen.
Okrugli sto o značaju inkluzivne komemoracije, izazovima i uspjesima konstruktivne memorijalizacije u procesu suočavanja s prošloću i tranzicijske pravde u Bosni i Hercegovini organizuje Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Friedrich Ebert Stiftung BiH (FES BiH) i Pro Peace BiH (bivši ForumZFD BiH).
Pored razgovora panelista na okruglom stolu, na događaju je historičar i novinar Bert Hoppe održati predavanje o suočavanju s prošlošću kroz primjer Njemačke u suočavanju sa holokaustom, te kako se država i društvo odgovorno odnose prema prošlosti.
Umro Milomir Đuričić, osuđen za ratne zločine u Višegradu
"Sarajevsko suočavanje s prošlošću je ono sa Kazanima, beogradsko suočavanje s prošlošću je genocid u Srebrenici. Zagrebačko suočavanje je zločin u Ahmićima. Međutim, živimo u takvom vremenu da se pojmom suočavanje s prošlošću itekako manipulira", kazao je on.
Ova publikacija je treća u nizu UDIK-a, koji je u prethodne dvije dokumentovao presude koje se odnose na zločin na Kazanima.
"Osim presuda, knjiga donosi i dopunjeni dio o (re)ekshumacijama žrtava, a koji je nastao na osnovu podataka dobijenih od Instituta za nestale osobe BiH", kazao je Ćudić, dodajući da će publikacija biti besplatna i dostupna javnosti na upit mailom.
Kanka Ćudić je izjavio da je UDIK uvijek usmjeren prema građanima sa ciljem da informišu građane o zločinima kako žrtve ne bi bile zaboravljene, ali i zvaničnike zbog njihove uloge u izgradnji pomirenja.
"Ako se o Kazanima i spomeniku koji je podignut na Trebeviću i dalje dosta govori u javnosti, onda to znači da suočavanje sa zločinima Mušana Topalovića Cace i pripadnika Desete brdske brigade Armije RBiH još uvijek traje", kazao je on.
Vjerske zajednice u Kaknju osudile skrnavljenje pravoslavnog groblja
Za ubistva počinjena na Kazanima te neprijavljivanje krivičnog djela i počinilaca tokom i neposredno nakon rata osuđeno je 14 pripadnika Desete brdske brigade Armije RBiH.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.