Studenti i školarci obilježili Dan Bijelih traka u Zenici

Zeničani su se i ove godine prisjetili žrtava Prijedora prigodnim programom na Pravnom fakultetu u Zenici, zatim i tradicionalnim mimohodom gradskim ulicama te skupom ispred centralnog gradskog spomen-obilježja "Kameni spavač", gdje su studenti, srednjoškolci i građani obilježili 31. maj - Dan bijelih traka.

Počast bošnjačkim i hrvatskim žrtvama Grada Prijedora, odnosno Dan bijelih traka, obilježava se već godinama, u organizaciji Katedre za historiju države Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, Udruženja studenata ELSA Zenica te Asocijacije studenata Pravnog fakulteta, koji se prisjećaju 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana, među kojima je 102 djece.

Procjene su da je u proteklom Odbrambeno-oslobodilačkom ratu u Bosni i Hercegovini, od 1992-1995. godine, protjerano preko 50.000 građana tog grada bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, od kojih je 30.000 prošlo ili život okončalo u logorima Keraterm, Omarska i Trnopolje.

"Obilježavamo sve međunarodne zločine koji su počinjeni na području Prijedora, uključujući i zločin genocida, zločin protiv čovječnosti, ratne zločine…Jer, po svim elementima, gledajući pravne kvalifikacije međunarodnih zločina; masovne egzekucije, likvidacije, koncentraciju koncentracionih logora - pominjem Keraterm, Omarsku, Trnopolje pa i Manjaču; koncetraciju masovnih grobnica na tom području- primarnih, sekundarnih i tercijarnih, možemo konstatovati i sa naučnog osnova da su zadovoljeni svi elementi zločina genocida na tom, prijedorskom području", istakao je dekan Pravnog fakulteta u Zenici Enis Omerović.

"Ovo je dan borbe i odgovornog obilježavanja kulture pamćenja, kulture opominjanja i kulture sjećanja", kazao je Omerović, koji je podvukao kako je smisao obilježavanja kulture sjećanja borba za prava i jednakost svih ljudi u svijetu.  

Podsjetio je kako na Pravnom fakultetu postoji i spomen-obilježje, odnosno kamen na kojem su napisali: Prijedor – 102 ubijenih djece. Kamen je, dodao je, naslikan i otiscima dječijih dlanova u crvenoj boji. Zbog toga se i akademska zajednica mora boriti za ljudski dignitet.

Golgota stanovnika bošnjačke i hrvatske nacionalnosti toga grada, počela je naredbom štaba lokalnih srpskih vlasti, krajem maja 1992. godine, kada su bili su prinuđeni da na svoje kuće izvjese bijele čaršafe, a na rukama da nose bijele trake- čime su i dodatno bili poniženi te lišeni bilo kakvih ljudskih prava pa otuda i simbolika "bijele trake", odnosno obilježavanje Dana bijelih traka.

Proglasom na Radio-Prijedoru, objavljen 31. maja 1992. godine, koji je pročitao "novinar" Rade Mutić, građani tog grada srpske nacionalnosti pozvani da se pridruže "svojoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima" .

"Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. 

U protivnom, snosit će teške posljedice. Za Radio-Prijedor, 31. maja 1992. godine, Rade Mutić",  glasio je proglas koji je najavio pravu golgotu nesrpskog stanovništva tog grada, koji su masovno odvođeni u logore te mučeni i ubijani.