Sramotno: Predsjednik MZ Dračevo poručio da grafit koji veliča tzv. Herceg-Bosnu neće biti prefarban
Predsjednik Mjesne zajednice Dračevo Jozo Jurica oglasio se povodom sramotnog grafita na jednom od potpornih zidova uz magistralnu cestu M-17 tih, koji veliča tzv. Herceg-Bosnu, a na kojem piše: "Uzalud heroji povijest pišu, kad nađu se oni što istinu brišu. Herceg Bosna sinove je dala, a danas joj nema ni riječi hvala!".
Jurica je izjavio kako "grafit nije prefarban, niti će ikada biti".
Ova njegova izjava došla je nakon što su iz JP Ceste FBiH, u čijoj je nadležnosti potporni zid, za portal Radiosarajevo.ba izjavili da je grafit postavljen bez odobrenja upravitelja ceste, te da su uputili poziv Udruzi mladih sela Dračevo 'Hercegovac' da grafit ukloni i površinu potpornog zida vrati u prvobitno stanje.
FUP uhapsio muškarca po Interpolovoj potjernici
Obnovljen sramni grafit u Hercegovini koji veliča tzv. Herceg-Bosnu: Zašto (i dalje) ćute nadležni?
"Postupajući po vašem upitu, JP Ceste Federacije BiH je izlaskom na teren izvršio uviđaj i sačinio zapisnik s fotografijama. Kako je postavljen grafit bez odobrenja upravitelja ceste, JP Ceste FBiH je uputilo poziv Udruzi mladih sela Dračevo 'Hercegovac' da grafit koji se nalazi na potpornom zidu ukloni i površinu potpornog zida vrati u prvobitno stanje", kompletan je odgovor čelnika ovog preduzeća Ljube Pravdića (HDZ) za portal Radiosarajevo.ba.
Izjava Jurice ukazuje na to da grafit još nije, a upitno je i hoće li biti sklonjen za sada.
Nakon upita Radiosarajevo.ba: JP Ceste naredile uklanjanje grafita koji veliča tzv. Herceg-Bosnu
Tzv. Herceg-Bosna bila je prvo "zajednica", a potom "republika" zbog koje su vojni i politički zvaničnici bh. Hrvata, zajedno s vrhom u Zagrebu, pokrenuli "udruženi zločinački poduhvat" (UZP) i "međunarodni oružani sukob", čiji je krajnji cilj bio odvajanje dijelova teritorija BiH i priključenja istih susjednoj Hrvatskoj.
Riječ, dvije više o "Herceg-Bosni"
Vrijedi podsjetiti da je krajem 1991. godini formirana teritorijalna struktura koju su činile općine s većinskim hrvatskim stanovništvom i koja se nazivala Herceg-Bosna. Tokom 1993. godine, ova struktura je reorganizirana i proglašena kao entitet sa državnim aspiracijama - samoproglašena Hrvatska Republika.
Na čelu ovog zločinačkog projekta nalazio se Mate Boban. Uslijed političkih i teritorijalnih ambicija došlo je do oružanih sukoba, tokom kojih su od 1991. do 1994. godine počinjeni brojni zločini nad bošnjačkim i drugim nehrvatskim civilima, naročito u gradovima poput Mostara, Stoca, Jablanice i Gornjeg Vakufa. Najteži masakri dogodili su se u Ahmićima i Stupnom Dolu, gdje je ubijeno 154 ljudi, među kojima je bilo i djece.
Također su postojali logori poput Heliodroma, Dretelja, Gabele i Vojnog, o kojima su višestruko izvještavali domaći i međunarodni mediji. Za zločine povezane s ovim događajima, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju izrekao je kazne šestorici visokorangiranih političkih i vojnih zvaničnika.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.