Nikoga nije briga: Citostatika opet nema, liječi se onaj ko IMA NOVCA
Da li je dokument koji je poslan u Brisel ANP ili nije, da li je skupštinski pečat kod ovih ili onih, koja je stranka u rasposjeli talova dobila fotelju u kojem ministarstvu... zasigurno nisu teme koja ovih dana muče oni koji okreću brojeve onkoloških klinika, nadajući se da će im s druge strane žice saopćiti da su citostatici stigli.
Tu, za njih najveću vijest, oni koji vode bitke za opakim oboljenjima, za sada, nažalost, ne čuju. Citostatika, koji se koriste u liječenju najtežih oboljenja, opet nema.
„Na Onkologiji u KCUS-a već mjesecima nema citostatika i nikoga nije briga za pacijente koji trebaju svakog dana zvati da bi dobili informaciju da li du dobili iste“, vapaj je čitateljke koja nam se požalila na ovaj problem u najvećoj medicinskoj ustanovi u državi, Kliničkom centru univerziteta u Sarajevu.
Tragom te informacije kontaktirali smo Ured za odnose s javnošću KCUS-a, s namjerom da provjerimo da li je informacija tačna, ali o ovoj temi nisu željeli govoriti. Tek su konstatirali da je „već odranije poznato da citostatike ne nabavlja KCUS već Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH (FZZOIR)”.
U ovome Zvodu bili su rječitiji, ali, također odbacuju svu odgovornost za nestašicu. Objašnjavaju da refundiraju lijek koji pacijenti sami nabave, čime potvrđuju gorku bh. istinu: liječit će se onaj ko ima novac. Šta je s onim drugim, koji nemaju novac i o kojima „brine“ država?
“Kao i kod većine zemalja u okruženju problemi se povremeno javljaju kod nabavke citostatika koji su deficitarni na svjetskom tržištu, ali Zavod redovno refundira svaki deficitarni lijek i sprječava mogućnost ugrožava liječenja pacijenata. Trenutno za deficitarne lijekove koje pacijenti sami obezbijede Zavod jedino može vršiti refundiranje troškova u ukupnom iznosu, a temeljem Odluke Upravnog vijeća Zavoda”, navedeno je u odgovoru Zavoda na upit Radiosarajevo.ba.
Deficitarnost lijekova, kako kažu u FZZOIR-u, nije specifična samo za citostatike koji se koriste na teret sredstava fonda solidarnosti, nego je ona prisutna na svim nivoima nabavke lijekova: primarnom (esencijalna lista), te sekundarniom i tercijarnom (bolnička lista lijekova).
“Kada je u pitanju odgovornost, može se sa sigurnošću reći da su za deficitarnost lijekova odgovorni dobavljači sa kojima Zavod ima potpisane ugovore o nabavci i isporuci lijekova nakon provedenih postupaka javnih nabavki, a koji su se također obavezali na kontinuiranu isporuku lijekova za vrijeme trajanja ugovora”, tvrde nam iz Zavoda, upitani ko je odgovoran na nestašicu.
Kako nam prenose, dobavljači kao razloge deficitarnosti lijekova najčešće navode činjenice da se gotovo svi lijekovi iz grupe citostatika uvoze od proizvođača iz Evropske unije, Kanade, Japana i SAD, te da se radi o multinacionalnim kompanijama za koje je tržište BiH isuviše maleno. Dodaju da određeni broj citostatika nije registriran ili iz razloga povlačenja sa tržišta BiH pojedini lijekovi gube status registrovanog lijeka, čime je otežana njihova nabavka.
„U skladu sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH obavezna je kontrola kvaliteta svakog uvezenog lijeka koja za prvu seriju traje i do 15-20 dana, tako da je u tom periodu moguća deficitarnost lijekova, jer se u skladu sa propisima niti jedan lijek ne smije staviti u promet bez nalaza o kvaliteti lijeka“, kažu u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH.
Ključni problem na koji ukazuju je činjenica da se zbog niske cijene ovih lijekova na više ponovljenih postupaka javnih nabavki ne javljaju zainteresovani ponuđači.
„Dobavljači koji ostvaruju profit prodajom lijekova, nažalost, nisu zainteresirani za jeftine lijekove i zbog toga uporno nastojimo iznaći druga rješenja, za problem sa kojim se, kako smo već naglasili, suočavaju i druge zemlje regiji”, stoji u odgovoru iz Zavoda.
U posljednjim postupcima javnih nabavki za citostatike, kako dodaju, vrlo često se dešava da za veći broj lijekova nema dostavljenih ponuda dobavljača, pogotovo kada su u pitanju neregistrovani lijekovi. Za takve lijekova Zavod je pokušavao da voditi hitne postupke sa pojedinim dobavljačima koji se uopće izjasne da su zainteresovani, obzirom na količine lijekova i finansijsku vrijednost postupka. I nakon toga za jedan broj lijekova se ne uspije sklopiti ugovor o snabdjevanju.
Nestašicama lijekova, objašnjavaju dalje, pogoduje i način ostvarivanja prihoda Zavoda, posebno ako se ima u vidu činjenica da nedostatak sredstava fonda solidarnosti iz kojih se finansira i nabavka pomenutih lijekova iz grupe citostatika onemogućava stvaranje optimalnih zaliha u zdravstevnim ustanovama u kojima se koriste ovi lijekovi za duži vremenski period.
“Nakon potpisivanja ugovora o nabavci i isporuci lijeka na period od godinu dana sa ugovornom veledrogerijom/dobavljačem, Zavod nema mogućnost za nabavku lijeka od drugih dobavljača, u slučajevima kada je lijek deficitaran pa i u slučajevima kada na tržištu postoji generička paralela ili biološki sličan lijek drugog proizvođača”. Iz navedenog se može zaključiti da primjena pojedinih odredbi Zakona o javnim nabavkama onemogućava Zavod za postupanje u slučajevima deficitarnosti lijekova. Iz tog razloga smo pokrenuli inicijativu za izmjene Zakona o javnim nabavkama“, objašnjavaju u FZZOIR-u.
Sa žalošću konstatiraju da je na njihovu inicijativu za izuzimanje lijekova od primjene Zakona o javnim nabavkama, a koje su proslijeđene Agenciji za javne nabavke, ova ustanova dala mišljenje da to nije po direktivama EU, te da nema osnova za izmjenu Zakona.
Uvjeravaju nas da Zavod poduzima i da će poduzimati "sve potrebne mjere".
U međuvremenu, pacijentima, očito, ne preostaje ništa nego da i dalje okreću brojeve Onkologije da pitaju jesi li citostatici stigli.
Koliko novca se izdvaja za lijekove
U Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH kažu da već duži period finansiraju inovativne lijekove koji se nalaze na Listi lijekova fonda solidarnosti. Posebno ističu da su realizirani i projekti osiguranja lijekova koji se ne nalaze na Listi lijekova fonda solidarnosti za vulnerabilne grupe pacijenata.
„Tako je samo u 2019. godini obezbijeđena savremena terapija, a samim tim i imnunoterapija za ograničen broj pacijenata u okviru raspoloživih vlastitih sredstava i to za liječenje: (PAH-a Plućne arterijske hipertenzije za pedijatrijsku populaciju, neuroendokrinih tumora, hepatitisa C genitip 3, metastatski karcinom dojke,multiple skleroze, metastatski melanom, Crohne-ove bolesti i dr.) Lijekovi koji, saglasno odredbama Odluke o Listi lijekova pripadaju listi lijekova fonda solidarnosti FBiH, a koji se finansiraju sredstvima navedenog fonda i koji se nabavljaju, od strane ovog Zavoda kao Ugovornog organa, putem javnih nabavki su između ostalog i citostatici te citostatici sa posebnim režimom propisivanja. Finansijska sredstva planirana za nabavku citostatika i citostatika sa posebnim režimom propisivanja iznose 49.762.893 KM u 2019 godini. Ukupno za sve lijekove i potrošni materijal u 2019 godini, planirano je 99.012.893 KM.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.