Skandal u Višegradu: Popisivači smješteni u ratni logor 'Vilina vlas'

Dan prije početka popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, koji će trajati od 1. do 15. oktobra, sudeći prema stavovima nevladinih aktivista, na pomolu je prvi ozbiljniji skandal.

Kako Agencija Anadolija (AA) saznaje, popisivači iz više gradova Bosne i Hercegovine, koji su u Višegrad stigli jer u pojedinim dijelovima Republike Srpske (RS) nema dovoljno Bošnjaka i Hrvata za popunjavanje nacionalne kvote popisivača, smješteni su u hotel "Vilina vlas" u kojem se '90-tih nalazio zloglasni logor! Tamo je, naime, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bilo zatočeno  blizu 200 žena iz istočne Bosne nad kojima su vršena masovna silovanja.

Prema izjavama svjedoka, te pisanju novinara i istraživača, žene su u hotelu "Vilina vlas" ostale četiri mjeseca. Pripadnici Belih orlova i Osvetnika Milana Lukića (pravosnažno osuđen pred Haškim tribunalom na doživotni zatvor zbog teških zločina nad Bošnjacima u Višegradu), koji su u sadejstvu sa regularnom vojskom i policijom učestvovali u brojnim zločinima u istočnoj Bosni, dolazili su s ratišta u navedeni hotel, gdje su vršili silovanja djevojaka i žena, govoreći im da trebaju biti sretne "što će roditi četnike". Od 200 zatočenih žena samo su četiri preživjele.

Jedna od žrtava je bila i Jasmina Ahmetspahić koja se ubila skočivši s balkona trećeg sprata upravo hotela "Vilina vlas", a nakon što ju je silovao Željko Lelek, višegradski policajac koji je zbog zločina protiv čovječnosti osuđen na 16 godina zatvora. Posmrtni ostaci Jasmine Ahmetspahić pronađeni su 2010. prilikom pretrage jezera Perućac. U proljeće 2012. godine ona je, zajedno s još 65 ubijenih sugrađana, ukopana na mezarju Stražište.

Neki od popisivača sa kojima su razgovarali novinari Anadolije potvrdili su da se nalaze u hotelu "Vilina vlas", istakavši da ih je tu smjestio Republički zavod za statistiku RS. Bili su nemalo uznemireni saznanjem o prošlosti hotela.

''Da, nalazimo se u hotelu "Vilina vlas", to je tačna informacija i ništa vše ne možemo reći. Tu su popisivači iz Sarajeva, Goražda, Živinica, sa Ilidže i iz drugih gradova'', rekao je za AA jedan od popisivača, koji nije želio davati dodatne komentare.

Predsjednik Udruženja ''Ćuprija'' iz Višegrada Hikmet Karičić u izjavi za AA oštro je osudio ovakav odnos prema popisivačima u BiH, kazavši da su neki od njih, koji su upoznati sa užasima koji su se dešavali u "Vilina vlas", šokirani potezom banjalučkog zavoda. On očekuje reakciju Agencije za statistiku BiH i Federalnog zavoda za statistiku kako bi se ispravio navedeni propust, a popisivači smjestili na adekvatnije mjesto.

Predsjednica Udruženja Žena-žrtva rata iz Višegrada Bakira Hasečić, i sama žrtva silovanja i tortura u Višegradu, šokirana je činjenicom da su popisivači smješteni u "Vilina vlas": "To je najveće mučilište Bošnjaka! Nema tamo nijedne sobe, nijednog kreveta gdje neko nije zaklan, silovan ili pretučen. To je sramota i užas koji se ne može opisati riječima.''

Novinari Agencije Anadolija pokušali su dobiti i stav Zdenka Milinovića, direktora Agencije za statistiku BiH, agencije koja je odgovorna za popis, ali, i pored više pokušaja, Milinović nije odgovarao na telefonske pozive.

Sutra će u Sarajevu biti održana premijera filma film Jasmile Žbanić "Za one koji ne mogu da govore'', koji se naslanja na ratnu prošlost hotela "Vilina vlas". Film je inspiriran stvarnom, potresnom pričom australske umjetnice Kym Vercoe, koja posjećuje Višegrad u potrazi za čuvenim mostom o kojem je čitala u knjizi "Na Drini ćuprija” Ive Andrića, ne znajući šta se u ovom gradu dešavalo tokom rata. Tokom ove posjete, Kym na svojoj koži osjeti sav užas poslijeratne Bosne i Hercegovine.

U hotelu "Vilina vlas" je, također, od 4. do 6. oktobra prošle godine, a u organizaciji Instituta za slavistiku Univerziteta u Grazu i Opštine Višegrad održan simpozij "Na Drini ćuprija" posvećen djelu poznatog književnika Ive Andrića. Na skupu je govorilo više od stotinu učesnika, intelektualaca iz Austrije, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a prihvaćene su bile teme 118 autora. Žrtve i nevladini aktivisti i tada su upozorili na prošlost hotela "Vilina vlas" jer su učesnici tog skupa, također, bili smješteni u navedenom objektu.