Sejdić nezadovoljan amandmanima na Ustav KS

Nakon vijesti da je Skupština Sarajevskog kantona usvojila amandmane na kantonalni Ustav, koji će prvi put omogućiti provedbu presude "Sejdić-Finci", Sejdić ističe kako je nezadovoljan što je u Ustavu zadržan termin "ostali" za osobe koje se ne izjašnjavaju kao pripadnici ni jedng od tri konstitutivna naroda u BiH, pa je stoga, po njegovu mišljenju, potrebna dalja intervencija u Ustavu.

Kako piše današnji Večernji list, prijedlog je Vijeća nacionalnih manjina da umjesto "ostalih" stoji termin nacionalne manjine ili građani BiH koji se ne deklariraju kao pripadnici konstitutivnih naroda.

Inače, kada je u pitanju status nacionalnih manjina u BiH, on je različit u entitetima.

Na području FBiH i RS-a iz anketa koje su prikazane u izvještajima nevladinih organizacija navodi se kako su  pripadnici  nacionalnih manjina u BiH različito pozicionirani, a da su pripadnici romske populacije ugrožena i diskriminirana populacija.

Analiza stanja primjene državnog zakona i okvirne konvencije o zaštiti prava nacionalnih manjina u BiH otkriva kako su Romi u svim slučajevima, u postupku spomenute ankete, dali odgovore da se njihova prava ne poštuju, i to posebno pravo na rad, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i stanovanje.

Kada je riječ o definiciji pojma nacionalnih manjina, udruženja u oba entiteta ističu kako nije zadovoljavajuće što je državni Zakon definisao pojam nacionalnih manjina, jer to samo rješava dilemu iz Ustava BiH u kojem se narodi koji nisu konstitutivni nazivaju "ostali".

Smatra se, kako u entitetskim zakonima trebaju određenije definirati ostale nedefinirane kategorije nacionalnih manjina poput Bosanaca i Hercegovaca. Ako se u obzir uzme činjenica prema kojoj se za lokalne izbore prijavilo najviše kandidata koji se izjašnjavaju Crnogorcima i Turcima, logično se nameće pitanje gdje su nestale ostale nacionalne manjine u BiH kojih je po posljednjem popisu iz 1991. godine bilo 17.

Kako piše Večernji list, po posljednjem popisu stanovništva u BiH, 242.682 osobe izjasnile su se kao Jugosloveni, dok se u kategoriji "ostali" izjasnilo  104.439 osoba.  Uzimajući rezultate u postotcima 17,4 posto se izjasnilo da su Hrvati, 43,5 muslimani, dok ih se 31,2 izjasnilo da su Srbi. Kategoriju "ostali" činilo je 2,4 posto izjašnjenih osoba i "Jugosalovena" 5,5 posto.