SDP u ofanzivi protiv Schmidtovog prijedloga: Pročitajte deklaraciju koju su podnijeli Parlamentu

Predsjedavajućem Predstavničkog doma PFBiH Mirsadu Zaimoviću Klub zastupnika SDP BiH podnio je Deklaraciju o neprihvatanju najavljenog prijedloga OHR-a za izmjene Ustava FBiH i drugih zakonskih ili podzakonskih akata s ciljem produbljavanja etničkih podjela i diskriminacije kroz izborni proces.

"Pozivajući se na Univerzalnu deklaraciju Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima, Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i sloboda sa Protokolima, članove I, V i X Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, te njegov Aneks 1B (sporazum o regionalnoj stabilizaciji) i Aneks 4 (Ustav Bosne i Hercegovine), Aneks 7 (Izbjeglice i raseljena lica), Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Zakon o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini,

Uvažavajući i afirmirajući presude Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Derve Sejdića i Jakoba Fincija protiv Bosne i Hercegovine (br. 27996/06 i 34836/06), Azre Zornić protiv Bosne i Hercegovine (br. 3681/06), Ilijaza Pilava protiv Bosne i Hercegovine (br. 41939/07), Samira Šlakua protiv Bosne i Hercegovine (br. 56666/12) i Svetozara Pudarića protiv Bosne i Hercegovine (br. 55799/18),

Poštujući principe i odredbe Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima Ujedinjenih nacija i Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima Ujedinjenih nacija,

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvaja:

DEKLARACIJU PREDSTAVNIČKOG DOMA PARLAMENTA FBiH

O NEPRIHVATANJU NAJAVLJENOG PRIJEDLOGA OHR-A ZA IZMJENE USTAVA FEDERACIJE BiH I DRUGIH ZAKONSKIH ILI PODZAKONSKIH AKATA SA CILJEM PRODUBLJENJA ETNIČKIH PODJELA I DISKRIMINACIJE KROZ IZBORNI PROCES

Uzimajući u obzir u Preambuli navedene obvezujuće međunarodne i domaće akte, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine osuđuje kontinuirane tendencije i političke prijedloge i inicijative, bez obzira dolazile one iznutra ili van Bosne i Hercegovine, koje za cilj imaju uspostavu sistema etno-teritorijalne supremacije i obespravljenja manjinski zastupljenih etničkih skupina na pojedinim dijelovima državne teritorije i teritorije bosanskohercegovačkog entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, a koje dugoročno vode do rušenja ustavnog poretka države Bosne i Hercegovine.

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predstavnički dom) poziva sve domaće i međunarodne institucije, a naročito Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR), vlade država potpisnica Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, te institucije Evropske unije i države članice Vijeća za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini, da se suzdrže od poduzimanja svih oblika djelovanja koji predstavljaju kršenje Evropske konvencije  o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, Ustava Bosne i Hercegovine i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, odredaba Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima Ujedinjenih nacija, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima Ujedinjenih nacija, te nepoštivanje presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Predstavnički dom poziva sve iznad pobrojane institucije da poduzmu sve nužne mjere u skladu sa svojim ovlaštenjima u cilju snaženja institucija države Bosne i Hercegovine na svim nivoima, zaštite individualnih i kolektivnih prava i sloboda građana Bosne i Hercegovine, promovisanja uzajamnosti, pluralnosti i saradnje među građanima različitih individualnih i kolektivnih pripadanja, što naročito podrazumijeva sljedeće:

– Predstavnički dom poziva odgovorne institucije, tijela, organe, političke subjekte i pojedince na obustavu, ukidanje i napuštanje svih oblika djelovanja koji potiču na podjelu države Bosne i Hercegovine po principu etno-teritorijalne dominacije različitih grupa na pojedinim dijelovima teritorije države Bosne i Hercegovine kroz nametanje koncepta isključive vladavine i dominacije pojedinih etničkih grupa u postojećim administrativno-teritorijalnim jedinicama države Bosne i Hercegovine, kao i kroz oduzimanje, umanjenje ili ograničavanje prava etničkih grupa koje su na određenom dijelu teoritorije Bosne i Hercegovine, njenih entiteta, kantona ili općina/gradova zastupljene u manjinskom omjeru;

– Predstavnički dom poziva sve relevantne činitelje unutar evropskog, regionalnog i domaćeg pravno-političkog poretka na poštivanje i neodložnu provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Derve Sejdića i Jakoba Fincija protiv Bosne i Hercegovine (br. 27996/06 i 34836/06), Azre Zornić protiv Bosne i Hercegovine (br. 3681/06), Ilijaza Pilava protiv Bosne i Hercegovine (br. 41939/07), Samira Šlakua protiv Bosne i Hercegovine (br. 56666/12) i Svetozara Pudarića protiv Bosne i Hercegovine (br. 55799/18). Između ostalog, predmetnim presudama je naloženo sljedeće:

1. Sud smatra da se nijedna vrsta različitog postupanja koja se isključivo ili u kritičnom obimu zasniva na etničkom porijeklu pojedinca ne može objektivno opravdati u savremenom demokratskom društvu koje je izgrađeno na principima pluralizma i poštovanja različitih kultura; Neizjašnjavanje aplikanata o svojoj pripadnosti nekom od „konstituentnih naroda“ onemogućilo ih je da se kandidiraju na izborima za Predsjedništvo. Za identičan ustavni preduslov već je ustanovljeno da predstavlja diskriminirajuću razliku u tretmanu koji krši član 14. u odnosu na Dom naroda (vidjeti tačku 50.). Uz to, principe koji se odnose na diskriminaciju zabranjenu članom 14. i članom 1. Protokola br. 12 treba tumačiti na isti način. Slijedi da se ustavne odredbe koje čine aplikante nepodobnim da se kandidiraju na izborima za Predsjedništvo također moraju smatrati diskriminatorskim i kao takve predstavljaju povredu člana 1. Protokola br. 12., a Sud ne smatra da u tom smislu postoji bilo kakva razlika između Doma naroda i Predsjedništva BiH.“ (tačke 44. i 56. presude u slučaju „Sejdić-Finci“);

2. "U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i etničkim čišćenjem. Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na 'konstituentne narode' kako bi se osigurao mir. Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljnjeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokratija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstituentnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine.“ (tačka 43. presude u slučaju „Zornić“, tačka 47. presude u slučaju „Pilav“ i tačka 40. presude u slučaju „Šlaku“);

3. "Kada je riječ o argumentu Vlade da se aplikantica može u svako doba izjasniti kao pripadnica jednog od 'konstituentnih naroda', Sud primjećuje da se isto može reći i za pripadnike manjina, poput aplikanata u predmetu Sejdić i Finci, kao i za građane bez etničke pripadnosti. Kako je navedeno u tekstu gore, nema objektivnih kriterija za nečiju etničku pripadnost (vidjeti tačku 8. u tekstu). To zavisi isključivo od vlastitog samoodređenja osobe. Mogu postojati različiti razlozi da se osoba ne izjašnjava kao pripadnik bilo koje određene grupe poput, naprimjer, mješovitog braka ili roditelja koji su različitog porijekla, ili jednostavno, da se aplikantica željela izjasniti kao građanka Bosne i Hercegovine. Iako nije jasno koji su razlozi aplikantice u ovom predmetu, Sud ih u svakom slučaju smatra nebitnim. Aplikantica ne treba biti onemogućena da se kandidira na izborima za Dom naroda zbog njenog ličnog samoodređenja.“ (tačka 31. presude u slučaju „Zornić“);

4. Iako je pripadnik jednog od 'konstituentnih naroda', aplikant u predmetnom sluĉaju je isključen iz prava da bude biran za člana Predsjedništva usljed spornog zahtjeva koji se odnosi na prebivalište. Bez obzira na razlike u odnosu na slučaj Sejdić i Finci, Sud smatra da je ova isključenost zasnovana na kombinaciji etničkog porijekla i mjesta prebivališta od kojih oba služe kao osnov za različit tretman koji spada u domen člana 1. Protokola br. 12, te kao takva predstavlja diskriminirajuće postupanje suprotno članu 1. Protokola br. 12.“ (tačka 48. presude u slučaju „Pilav“);

5. "Sud napominje da sam Ustav ne uvjetuje izričito ostvarivanje pasivnog izbornog prava zahtjevom o prebivalištu (vidi tačku 11. ove presude), te da je takav uvjet uveden Izbornim zakonom iz 2001. godine (vidi tačku 12. ove presude). S obzirom na to, on ponavlja da se niti jedna odredba domaćeg prava ne može tumačiti i primjenjivati na način koji nije usklađen sa obavezama države prema Konvenciji, naročito ako bi to bilo nespojivo sa zabranom diskriminacije, a u širem smislu, s načelima koja su u osnovi Konvencije. Ovo se sigurno može reći za tuženu državu čiji vlastiti Ustav daje Konvenciji ‘prioritet u odnosu na svako drugo pravo.’“ (tačka 27. presude u slučaju „Pudarić“);

–  S obzirom na iznad citirane odredbe presude Evropskog suda za ljudska prava, a imajući u vidu činjenicu da je članom II.2 Ustava Bosne i Hercegovine određeno da se prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim Protokolima direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini, te da ovi akti imaju prioritet nad svakim ostalim pravom, što je konstatovano i predmetnim presudama, pozivamo visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini da odustane od nametanja odluke kojom bi bio prekršen Ustav Bosne i Hercegovine, te svih pet iznad citiranih presuda Evropskog suda za ljudska prava, čija implementacija je Ustavom države definirana kao prioritet u odnosu na sve druge pravne akte.

– Predstavnički dom poziva OHR i sve potpisnice Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini na poštivanje i dosljednu primjenu njegovih odredbi prema kojim su se sve strane obavezale da će „u potpunosti poštovati suverenu jednakost jedna druge, rješavat će sporna pitanja mirnim sredstvima i uzdržat će se od bilo kakvih akcija, putem prijetnje ili upotrebe sile ili na bilo koji drugi način, protiv teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine,“ te će, u odnosu na Ustav Bosne i Hercegovine „prihvatiti napravljene aranžmane, u potpunosti poštovati usvojena opredjeljenja i činiti sve da se ona ostvare.“ To podrazumijeva poštivanje prethodnog stava;

– Predstavnički dom poziva na dosljednu i potpunu implementaciju Aneksa 7 Općeg okvirnog sprazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kojim je između ostalog određeno da će strane „osigurati da se izbjeglicama i prognanicima omogući siguran povratak, bez rizika od uznemiravanja, zastrašivanja, proganjanja ili diskriminacije, naročito zbog njihova etničkoga podrijetla, vjeroispovijedi ili političkoga uvjerenja“, kao i da će „opozvati sve domaće pravne propise i administrativne mjere s diskriminirajućim namjerama ili učincima.“ Posebno ističemo odredbu navedenog Aneksa kojom je precizirano da se strane obavezuju „stvoriti na svojim teritorijima političke, privredne i socijalne uvjete pogodne za dobrovoljan povratak i skladnu reintegraciju izbjeglica i prognanika, bez davanja prednosti nekoj određenoj skupini.“ Pozivamo OHR da u smislu citiranih odredbi poduzme sve kako bi se osigurali politički uvjeti prema kojim se u sredinama naseljenim povratnicima ne daje posebna prednost bilo kojoj određenoj skupini, te da odustane od eventualnih mjera kojim bi se dodatno narušio iznad citirani princip definisan Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini;

– Predstavnički dom poziva na dosljednu primjenu zakonske regulative u Bosni i Hercegovini kojom je zabranjen svaki oblik segregacije i diskriminacije građana, uz poštivanje individualnih i kolektivnih prava i sloboda građana i osiguranje jednake dostupnosti znanja iz oblasti jezika, kulture i naslijeđa svih građana u Bosni i Hercegovini, kao temelja razvoja bosanskohercegovačkog društva kao pluralne, tolerantne društvene zajednice, a pravosudna tijela se pozivaju da najoštrije sankcionišu provoditelje, štićenike i promotore neustavne prakse segregacije i diskriminacije stanovništva u cijeloj državi Bosni i Hercegovini. Svaki postupak Visokog predstavnika u smjeru intervencije u ustavu, posebno u smislu kršenja navedenih odredbi, izlaženje je izvan okvira njegovih nadležnosti  i Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini;

– Predstavnički dom poziva vlasti u Republici Hrvatskoj koje se javno i aktivno miješaju u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, te zagovaraju nametanje odluke kojom se u skladu sa iznad citiranim odredbama presuda Evropskog za ljudska prava i Ustava Bosne i Hercegovine produbljuje diskriminacija i krši državni Ustav, da u smislu promicanja i kreiranja demokratskog okruženja u regiji implementiraju akt Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-X-6472/2010 od 8.12.2010. godine. Navedenim aktom je neustavnom ocijenjena praksa da se iz različitih izbornih jedinica u Sabor Republike Hrvatske bira jednak broj zastupnika kada postoje značajne razlike u broju stanovnika u izbornim jedinicama. Ustavni sud Republike Hrvatske je ocijenio da je osiguranje jednake vrijednosti glasa ustavna obaveza. Osiguranje ravnopravne zastupljenosti u hrvatskom Saboru, odnosno omjera predstavnika iz izbornih jedinica srazmjerno procentu stanovnika koji u njima žive ovisi i zakonitost i „opći demokratski karakter cjelokupnih izbora“, ocijenio je Ustavni sud Republike Hrvatske. Pozivamo vlasti ove susjedne države da učine sve kako bi svojim građanima osigurali jednakopravnost, te da jednake principe kojim je uslovljen „opći demokratski karakter izbora“ promiču i izvan svojih granica.

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zadužuje predsjedavajućeg da sa sadržajem Deklaracije upozna Dom naroda Parlamenta FBiH, Parlamentarnu Skupštinu BiH, OHR, Delegaciju EU u BiH, Vijeće za implementaciju mira, Evropski parlament, vlade država Kvinte te da hitno proslijedi tekst rezolucije Predsjedništvu BiH i Ministarstvu vanjskih poslova BiH sa zahtjevom da ove dvije institucije u skladu sa ustavnim ovlaštenjima ovaj akt upute prema Predsjedniku Republike Srbije, Predsjedniku Republike Hrvatske, Narodnoj skupštini Republike Srbije, Saboru Republike Hrvatske, te o tome informiše Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH."