Akademik Kukić: Schmidtova rješenja zaoštravaju diskriminaciju u BiH

15
Radiosarajevo.ba
Akademik Kukić: Schmidtova rješenja zaoštravaju diskriminaciju u BiH
Foto: Dž. K. / Radiosarajevo.ba / Slavo Kukić

Schmidtova rješenja nisu izraz vrijednosti demokratskog svijeta, o tome svjedoče i upozorenja s različitih, prije svega evropskih adresa, kaže u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba akademik Slavo Kukić, komentirajući najave navodnog predstojećeg nametanja Izbornog zakona u BiH i dijela ustavnih rješenja.

Piše: Faruk Vele

Dok OHR još uvijek šuti, profesor Kukić kaže da ne podržava "frontalne napade na ured visokog predstavnika".

Građani Vogošće na ulicama: I večeras održali protest, a evo šta traže

Građani Vogošće na ulicama: I večeras održali protest, a evo šta traže

Naprotiv, veli on, ono što je u nacrtu njegovih odluka dobro - treba i podržati, "a za ono što BiH udaljava od demokratskih vrijednosti suvremenog svijeta treba detaljno elaborirati i vršiti pritisak da se u takve avanture ne ide".

Uteg budućnosti

"Veliko je pitanje, prije svega, koliko ono što je predmet spekulacija odgovara i stvarnim nakanama visokog predstavnika. Ukoliko nacrt Schmidtove odluke odgovara onome o čemu se vodi žestoka polemika u javnom prostoru, mislim da bi korektno bilo reći da u njoj ima i onoga što treba pozdraviti, ali i onoga što može biti uteg o vratu bosanskohercegovačke budućnosti", kaže Kukić.

Oliver Rolofs poručio Annaleni Baerbock: Dovedite u red bezličnog Christiana Schmidta

Oliver Rolofs poručio Annaleni Baerbock: Dovedite u red bezličnog Christiana Schmidta

Prema njegovom mišljenju, u navodnoj odluci je pažnje vrijedan prekid s definicijom vitalnog nacionalnog interesa.

"Po kojoj se pod taj pojam može svesti kome što padne na pamet – čak i, kao koju godinu ranije, onemogućavanje jačeg oporezivanje kockarnica preko kojih se preko unesrećivanja tisuća bosanskohercegovačkih obitelji novci trpaju u džepove pojedinaca i užih interesnih grupa. Ovom odlukom je navodno vitalni nacionalni interes reduciran na nekoliko pitanja koja su detaljnije precizirana i Ustavom – i ako je tako, to je veliki korak prema rješenju kojim se totalno obesmišljava zastupnički dom kao dom građana", pojašnjava on.

Nadalje, kaže da je hvale vrijedno, potom, i navodno rješenje kojim se deblokira imenovanje sudaca Ustavnog suda Federacije

"Ali i opredjeljenje da se imenovanje članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa iz Parlamenta premješta u sam Sud jer se time on oslobađa dominacije političkih centara moći koja je danas i više nego očigledna. Ne zaboravimo na koncu ni dio odluke kojim se predsjednik i potpredsjednici Federacije obvezuju da u određenom roku imenuju Vladu Federacije BiH. Tim rješenjem se, naime, onemogućuje scenarij koji je obilježio prethodne četiri godine – da se potpuno obesmišljavaju izbori jer se blokira formiranje entitetske vlade", ističe Kukić dobre strane prijedloga.

Problematična rješenja

Međutim, i kod njega zabrinutost izazivaju dvije odluke visokog predstavnika.

Lazović: Zašto je Schmidtov prijedlog neprihvatljiv; Podržavam hrabrog Mijatovića

Lazović: Zašto je Schmidtov prijedlog neprihvatljiv; Podržavam hrabrog Mijatovića

"Ako one postoje, nalaze se i rješenja koja su, one najblaže kazano krajnje problematična. Problematično je, prije svega, interveniranje u Ustav Federacije jer je ono izvan ovlasti visokog predstavnika – i mislim da se je gospodin Schmidt, prije nego se na takav korak odlučio, morao dobro konzultirati s ustavnim stručnjacima. Siguran sam, recimo, da mu takav korak ni na koji način ne bi preporučila Venecijanska komisija. A u Ustav je, podsjetimo, intervenirao u vezi s dva detalja – prvo, da je uveo cenzus za izbor u Dom naroda i drugo, da je za bazu za izračun cenzusa uzeo popise iz 2013. godine, iako u Daytonskom sporazumu se decidno precizira da baza za sve izračune ostaju popisi iz 1991. godine sve dok se potpuno ne realizira Aneks 7“, riječi su Kukića.

Nestale europske vrijednosti

Sasvim drugo je pitanje posljedica njegovih intervencija, prvo u Ustav, a potom i u Izborni zakon, u vezi s načinom izbora delegata u Dom naroda federalnog parlamenta.

"Ne bih te intervencije detaljnije elaborirao jer su one izazvale vrlo žučne rasprave i sve što bih kazao bilo bi ponavljanje onoga što je izrečeno puno puta. No, ono što je važno jeste da se diskriminacija građana, koja je prisutna i u postojećim zakonskim rješenjima, sada dodatno zaoštrava i da se ured visokog predstavnika, umjesto da im se suprotstavi, priklanja rješenjima koja sa sistemom evropskih vrijednosti nemaju dodirnih točki. Kao što, potom, s istim sistemom vrijednosti doticaja nema ni navodno rješenje o načinu imenovanja kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije", kazao je Kukić.

Stručnjak za ustavno pravo iz Austrije: Ako ovo uradi, Schmidt će prekoračiti svoja ovlaštenja!

Stručnjak za ustavno pravo iz Austrije: Ako ovo uradi, Schmidt će prekoračiti svoja ovlaštenja!

Da ta Schmidtova rješenja nisu izraz vrijednosti demokratskog svijeta – upozorio je akademik Kukić - svjedoče i upozorenja s različitih, prije svega evropskih adresa.

"Ovih dana je, recimo, to učinio bivši član Ustavnog suda BiH, austrijski profesor Joseph Marko. Navodno su svoje neslaganje s navedenim rješenjem izrazile i neke članice Vijeća za provedbu mira, ali i masa drugih s evropskog prostora. I stoga mi se baš i ne čini vjerojatnim da bi takve odluke mogle skoro ugledati svjetlost dana, ako ga uopće ugledaju", zaključio je akademik Kukić.

Cijela BiH jedna izborna jedinica

Akademik Kukić je komentirao i prijedlog Vojina Mijatovića, potpredsjednika SDP-a i kandidata za člana Predsjedništva iz RS-a.

"Ako sam dobro razumio Mijatovića, njegov prijedlog o BiH kao jednoj izbornoj jedinici odnosi se na izbor članova državnoga Predsjedništva. Naravno da je taj prijedlog na tragu rješenja koje bi eliminiralo dobar dio uzroka neravnopravnosti bosanskohercegovačkih građana. Ja, međutim, mislim da bi se identičan prijedlog, i iz istih razloga dakako, trebao odnositi i na izbor delegata u Dom naroda državnoga parlamenta, kao što bi i Federacija BiH i RS trebale biti jedna izborna jedinica radi li se o izboru delegata u Dom naroda federalnog, odnosno Vijeće naroda Narodne skupštine RS-a."

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (15)

/ Povezano

/ Najnovije