Schmidt se obratio u Britanskom parlamentu: Šta je rekao o Dodiku, HDZ-u, formiranju vlasti...

Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, obratio se danas pred Komitetom za vanjske poslove parlamenta Velike Britanije.

Parlamentarce je upoznao da je formirano Vijeće ministara BiH te govorio o koalicijama koje su formirane na svim nivoima vlasti.

"Prošle sedmice, 25. januara, formirano je Vijeće ministara, tu je 'trojka', koju predstavljaju tzv. reformske stranke sa HDZ-om i SNSD-om. Formiranje koalicije na nivou FBiH je i dalje s poteškoćama jer jedan od bošnjačkih predstavnika u predsjedništvu FBiH je iz SDA, stranke koja je u opoziciji, i bit će potrebno da se to riješi za neko vrijeme", kazao je Schmidt.

Podsjetio je da je usvojen federalni budžet, a što se tiče kandidatskog statusa, kazao je da to znači početak pregovora te da ima još dosta zakonodavnih stvari da se riješe.

"Nadam se da će ovo dovesti do nekih promjena kako bi se zaista popravilo stanje i u zemlji i u regionu. Ljudi i građani traže određenu sigurnost, a ovo i jeste pitanje sigurnosti", kazao je Schmidt u uvodnom izlaganju.

Kazao je da je ključni problem zemlje, smanjenje broja građana što nije bilo tema političkih razgovora.

"Moraju se provesti neke privlačne mjere kako bi mladi odlučili da ostanu u zemlji", smatra Schmidt.

Zatim se dotakao odluka u vezi izmjena Izbornog zakona BiH.

"Zbog odluka Ustavnog suda, ja bih volio raditi na predmetu Sejdić-Finci koji ne pripadaju nijednom od konstitutivnih naroda. Uradio sam nekoliko stvari, prvo da dođe do izbora jer nije planiran budžet za izbore i nisu mogli raspisati tender da nabave papir za glasačke listiće. Nismo imali zasjedanje Ustavnog suda na nivou FBiH zato što nije imenovan sudija u prethodne tri godine", kazao je Schmidt.

Pitali su ga kako reforme koje je uveo udaljavaju od etnonacionalizma i zašto se ne odnose i na bh. entitet RS.

"Ne možete očekivati od visokog predstavnika da rješava sve probleme nagomilane 30 godine. Ta funkcionalnost do koje je došlo u Federaciji, u proteklom periodu nismo imali novu Vladu i to je najveće nepoštivanje demokratije. Ja sam gledao funkcionalnost, da do toga dođe. Imamo funkcionalan parlament i na putu smo da dobijemo predsjedništvo FBiH", istakao je Schmidt.

Prema njegovim riječima, samo je povećao broj delegata u Domu naroda kako bi osigurao i prisustvo ostalih.

Upitan je zašto je donio izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH 2. oktobra, u izbornoj noći.

"Bio sam obavezan da to uradim, Vijeće za provedbu mira me pozvalo i insistirali su na tom pitanju. Nije na meni da ja foriram vladu. Sada smo u situaciji da 'osmorka' ima većinu u Predstavničkom domu FBiH, a u Domu naroda je SDA uspjela osigurati većinu s koalicionim partnerima", kazao je Schmidt te prozvao Demokratsku frontu jer umjesto da su "krenuli s 'osmorkom', okrenuli su se SDA".

Parlamentarci su napomenuli da su neki članovi Vlade RS pod američkim sankcijama i pitali su ga da li bi iskoristio bonske ovlasti i uklonio ih iz vlasti.

"Ponekad bih volio da sam Paddy Ashdown, on je tada radio u drugim okolnostima. RS nije najbogatiji dio zemlje i treba joj novac, podrška. Očito da sad ova Dodikova odluka da nagradi Putina je nas malo navela na neki drugi pravac, EU je zbog toga blokirala novac za RS i sada razgovaramo sa MMF-om i drugim organizacijama, da vidimo šta oni mogu uraditi. Sankcije trebaju imati dalekosežne posljedice, a ne da se ukloni jedna osoba. 9. januara je održana parada koja je bila prikaz srpskog entiteta, a RS nije srpski entitet. 9. januar se veže za Karadžića. Naredne godine 9. januar neće biti kao ove", rekao je Schmidt.

Alicia Kearns, britanska parlamentarka, je kazala da je zabrinuta zbog onog što je viđeno na neustavnom obilježavanju tzv. dana RS te je Schmidta upitala o ruskom utjecaju u BiH.

"SNSD je pokazao dosta simpatija prema Rusiji i prema predsjedniku. Napravio bih razliku između kulturno-historijskih veza. Vidjeli smo da Rusi imaju ured za regrutovanje u Beogradu. Ako se pokaže bilo koja indikacija po neko pokušava mlade BiH uvući u sukob, onda se međunarodna zajednica mora aktivnije uključiti. Još uvijek nismo vidjeli ništa od toga. U ovom trenutku ne vidim da neko želi održati tako snažne veze s Putinom", naveo je visoki predstavnik obraćajući se parlamentarcima.

Kearns se osvrnula i na to da je HDZ dva puta glasao protiv sankcija Rusiji.

"Kada se formira nova vlada, očekujemo jasan stav u ime svih građana. Do sada sam čuo razumne glasove, govorim o Denisu Bećiroviću, članu Predsjedništva BiH. Ljudi su zabrinuti i moramo imati aktivne mjere. Meni treba britanska, europska i američka podrška", rekao je Schmidt.

Odgovorio je i na pitanje o utjecaju premijera Hrvatske Andreja Plenkovića na njegove odluke što je porekao. 

"Ne vidim da sam dao prednost bilo kome. Uvedene su izmjene, funkcionalnost je vraćena, ali puno toga još treba da se uradi. Slažem se da treba više raditi na Daytonskim strukturama", smatra visoki predstavnik.

Kritikovan je i zbog primanja odlikovanja Redom Ante Starčevića. Rekao je da sutra, 31. januara, putuje na sastanke u Beograd.

Komentirao je i uplitanja Hrvatske i Srbije u unutrašnja pitanja u Bosni i Hercegovini.

"Vidjeli smo dosta uplitanja predsjednika Hrvatske koji je došao u situaciju da je Milanović povezao pristup Finske u NATO sa Izbornim zakonom u BiH. Ono što mogu da vidim je da niti Hrvatska niti Srbija do sada nisu uradile bilo šta da se naruši teritorijalni integritet BiH. Vučić je rekao da poštuje ovo, a sve ostalo bi i bilo opasno za mir. Zato bih predložio da uspostavimo jaču internu saradnju u BiH. Imali smo prijedlog o Otvorenom Balkanu, jedan dio države daje podršku, a drugi ne.

Potrebno je da se uspostavi bolji nivo saradnje. Ponekad imam ideju kao da postoje tri zemlje, uključujući i Tursku, i kao da imaju posebne osnose sa BiH. Mislim da ima previše utjecaja sa strane", istakao je Schmidt.

Upitan je da li se obratio Britanskoj vladi kako bi mu pomogla da se smanje tenzije i napetost u zemlji.