Rješenje na pomolu: Lideri stranaka potpisuju prijedlog zakona o izbornim jedinicama

Ovaj prijedlog zakona jedan je od pokušpaja rješeavanja problema implementacije izbornih rezultata nakon predstojećih oktobarskih izbora, odnosno jedan od pokušaja izmjena Izbornog zakona BiH kojim bi se riješili problemi nesprovođenja odluke Ustavnog suda BiH prema apelaciji Bože Ljubića.

Tako će šefovi klubova parlamentarnih stranaka iz reda SDA, SBB-a, SDP-a BiH i DF-a danas svojim potpisima ozvaničiti prijedlog koji je identičan prijedlogu koji su ranije u parlamentarnu proceduru uputili SDP i DF, ali sa nekim tehničkim izmjenama. 

To je za Radiosarajevo.ba potvrdio i šef kluba DF-a u Dženan Đonlagić, koji je istaknuo da će današnje potpisivanje pregovora biti održano u Sarajevu.

"Radi se o dogovoru parlamentarnih stranaka iz Parlamenta FBiH, koje su u prethodnom periodu radile na usaglašavanju teksta prijedloga zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH. Cijenili smo da postoji nadležnost Parlamenta FBiH da kroz ovakav zakon utvrđuje broj i raspodjelu mandata u izbornim jedinicama, kao i strukturu mandata u Domu naroda FBiH. Naša glavna argumentacija koja ide u prilog u tome da se to može riješiti u Parlamentu FBiH, jer se radi o tom nivou vlasti, nalazi se u Ustavu FBiH, koji kaže da se broj i struktura delegata u Domu naroda Parlamentu FBiH utvrditi zakonu. Tamo je to tako navedeno da to znači da se zakon može uređivati i u Parlamentu FBiH", istaknuo je Đonlagić.

Dodao je i kako je ovaj dogovor jedna vrsta preveniranja eventualnog političkog rješavanja implementiranja izbornih rezultata nakon Općih izbora koji će biti održani u oktobru.

"Cijenimo da će u razumnom roku biti donesen ovaj zakon, jer cijenimo da imamo dovoljan broj glasova u oba doma Parlamenta FBIH. Vama je poznato da je u prethodnom periodu iz CIK-a iscurio tzv. radni materijal koji je trebao da po odluci CIK-a definira broj i strukturu mandata u Domu naroda FBIH. Taj tekst koji su onji priredili nije bio u skladu s Ustavom i da ne bismo došli poslije izbora u situaciju da se to pitanje rješava pod utjecajem određenih političkih partija, jer nema sumnje da je trenutni sastav CIK-a produžena ruka SNSD-a i HDZ-a BiH, ovim zakonom bi primorali sve da se on donosi u skladu s Ustavom FBiH i u skladu sa adekvatnim zakonom na nivou FBiH. Dokaz da je taj zakon provodiv je i odluka CIK-a iz 2014. godine da se broj izbornih jedinica i mandata u NSRS i Vijeću naroda RS-a implementiraju prema zakonu koji je prethodno usvojila NSRS, čime već postoji pravna praksa CIK-a da je ovo pitanje i ranije rješavano na nivou entiteta. 

Na kraju, ukoliko se radi o izborima za entitetski zakonodavni nivo vlasti pravna logika nam nalaže da sva pitanja za ovaj nivo vlasti se rješava zakonom koji donosi Parlament FBiH", zaključio je Đonlagić.

Na taj način trebali bi biti završeni višemjesečni pregovori o problemu izmjena Izbornog zakona, iako se sa ovakvim rješenjem i dalje ne slažu predstacvnici HDZ-a BiH, koji tvrde da se ovakve izmjene moraju riješiti izmjenama zakonodavstva u državnom, a ne u entitetskom parlamentu. Posebno su u ovom slučaju posao "odradila" savjetovanja s ekspertima Venecijanske komisije, koji su istaknuli da se ovaj problem može riješiti i u entitetskom parlamentu, čime su pokrenuli cijeli dogovor četiri stranke koje danas potpisuju sporazum.

U ovom prijedlogu četiri stranke navedeno je da su broj i struktura delegata u Domu naroda utvrđeni u s kladu s odredbom Ustava FBiH, kojom se predviđa da će svaki konstitutivni narod iz svakog kantona dobiti najmanje jedno mjesto, ukoliko postoji najmanje jedan takav delegat u zakonodavnom tijelu katona, kao i sukladno popisu stanovništva iz 1991. godine, koji bi trebao biti osnova za izračunavanja svih izbornih rezultata.

Ukoliko se ostvari potpisivanje prijedloga koje je najavljeno za danas probosanske stranke na čelu sa SDA imaju "dovoljno ruku" u Zastupničkom domu Parlament FBiH usvoje zakon, iako se s njim ne slažu predstavnici HDZ-a BiH, jednog od glavnih članova koalicije na državnom nivou. Također, probosanske stranke i u Domu naroda Federalnog parlamenta one imaju većinu, čime je praktično riješen ovaj problem, izuzev ukoliko klub delegata iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda ne pokrene zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, nakon čega će se o prijedlogu izjasniti i Ustavni sud FBiH.