Rajaković: Međunarodnom saradnjom želimo uključiti BiH u privredne projekte

Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Izraelu Jelena Rajaković u intervjuu za Radiosarajevo.ba govorila je o diplomatskih odnosima naše zemlje i Izraela, o saradnji ove dvije zemlje, potencijalnim ulaganjima, ali i o političkoj situaciji na relaciji Izrael-Palestina.

Nakon rata 1947/48. prema mirovnonom sporazumu s Rodosa, Izraelu je pripao Zapadni Jerusalem, a istočni dio u kome se nalazi i Stari grad, pripao je Jordanu. U ratu 1967. godine, Izrael osvaja i istočni dio grada, a 1980. izraelaski parlament dodnosi zakon o proglašenju cjelokupnog Jerusalema za glavni grad Izreala. U njemu se nalaze sve državne institucije, Palata predsjednika, Parlament, ministarstva. Dakle, međunarodni status tog grada i faktičko stanje, nisu usklađeni i tu se otvara prostor za iznošenje različitih stavova o budućnosti Jerusalima.

Radiosarajevo.ba: Kakva je trenutno situacija što se tiče odnosa između Izraela i Palestine?

Postoji bitna razlika u odnosima Izraela i palestinskih zvaničnika iz Zapadne obale gdje se na vlasti nalazi Fatah, od odnosa sa Gazom, gdje je 2007. godine vlast od Fataha, nasilno preuzeo Hamas.

Odnosi s Palestinskom Upravom (Zapadna obala), u sigurnosnom aspektu su na višem nivou nego što je to bio slučaj prethodnih godina, što je kompatibilno i s izraelskom saradnjom s arapskim susjedima, s kojima je potpisan mirovni sporazum. Ekonomska sardanja se odvija nesmetano, a i u samoj Zapadnoj obali postoji značajan stepen socioekonomske stabilnosti.

Što se tiče odonosa s Gazom, oni su posljednjih mjeseci na najnižoj tački od 2014. godine, imajući u vidu i trenutnu eskalaciju sukoba u graničnoj zoni Izraela i pojasa Gaze. Prošle godine je iz pojasa Gaze bila iskazana spremnosti da se obnove razgovore s Palestinskom Upravom, gdje su dvije osnovne teme pregovora između Fataha i Hamasa bile preuzimanje upravljanja Gazom od strane Palestinske Uprave, kao i preuzimanje kontrola nad graničnim prelazima koju trenutno ima Hamas. Predstavnici Palestinske Uprave zastupali su stav da se o pitanjima rata i mira mora odlučivati na nivou Palestine, a ne na nivou različitih palestinskih frakcija što je davalo nadu za povratak Izraeala i Palestine za pregovarački sto.

Ukoliko bi došlo do obnavljanja pregovora, u prvoj fazi se od izraelske strane se očekuje da izađe u susret Palestincima sa setom ekonomskih olakšica, a od palestinske, da prestane novčano da pomaže osobama osuđenima za terorizam, kao i prestane sa zloupotrebom obrazovnog sistema u borbi protiv Izraela. Od velikog značaja je sprovođenje sigurnosnekoordinacije između dvije strane, čemu treba dodati i zainteresiranost određenih arapskih zemalja za ove procese, u svjetlu borbe protiv terorizma.

Radiosarajevo.ba: Na čemu se konkretno zasnivaju diplomatski planovi BiH u Izraelu?

U posljednje dvije godine uložen je značajan trud da se odnosi između dvije zemlje bitnije unaprede. U tom periodu uspješno smo organizirali posjete Izraelu ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića, ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnadka, ministra za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH Mirka Šarovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića... O značaju ovakve vrste saradnje, s aspekta unapređenja bilateralnih odnosa dvije zemlјe, dovolјno govori činjenica da je posjeta gospodina Mladena Ivanića bila prva zvanična posjeta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, otkako su uspostavlјeni diplomatski odnosi između Bosne i Hercegovine i Države Izrael. Bitno je istaknuti da je za posjetu postojala i saglasnost druga dva člana Predsjedništva.

Radiosarajevo.ba: Na čemu najvise radite, na projektima, međuljudskim odnosima, planovima i slično?

Nakon izrazito aktivnog perioda političke saradnje između dvije zemlje, opravdano očekujemo da se dobri odnosi reflektiraju i na privrednu saradnju. Pokušavamo angažirati izraelske organizacije koje se bave međunarodnom saradnjom da uključe BiH u privredne projekte koje Izrael već ima sa zemljama zapadnog Balkana. Ovo je vrijeme kada aktivno radimo na tome da se pomogne određenim privrednim subjektima iz BiH da ostvare saradnju unutar privrednih udruženja u Izraelu.

Ostvarena je i saradnja s vodećim ljudima iz oblasti uvoza mesa koji su zainteresirani za uvoz tovne junadi i uvoza goveđeg mesa iz BiH. Oni će uskoro posjetiti BiH kako bi se iznašli konkretni modaliteti saradnje. Ono što bih posebno željela realizirati jeste, da se jednom broju djece iz BiH koja imaju potrebu za ozbiljnim medicinskim tretmanima koji nisu dostupni u našoj zemlji, omogući liječenje u Izraelu.

Radiosarajevo.ba: Koliko naših ljudi živi u Izraelu i kakav odnos imate s njima, koliko su
zadovoljni?

Prema podacima Centralnog statističkog biroa Izraela, trenutno u ovoj zemlji živi oko 2.000 ljudi rođenih u BiH, i još oko 3.000 ljudi koji su potomci ljudi rođenih u BiH. Tu postoje dvije specifičnosti koje ih izdvajaju od uobičajenog poimanja bh. dijaspore. Prva je da se ti ljudi smatraju Izraelcima iz bivše Jugoslavije, a druga je da oni nisu iseljenici iz zemlje porijekla, nego useljenici u Izrael, odnosno repatrianti. Saradnju ostvarujemo na više nivoa. Kao prvo, pružanjem usluga iz oblasti konzularnih poslova, zatim podrška memorijalnim, kulturnim, umjetničkim i drugim aktivnostima koje preduzima Udruženje useljenika iz bivše Jugoslavije Hitadut, kao i saradnja s ustanovom Moše David Gaon za Ladino kulturu pri Univerzitetu Ben Gurion.

Radiosarajevo.ba: Koliko i na koji način Izrael moze pomoći BiH i u čemu najviše?

Onim u čemu je Izrael najjači, a to su nauka i tehnologije. Do sada je ostvaren jedan broj ozbiljnih kontakata koji su usmjereni na osiguranjee stipendija Izraela za usavršavanje naših eksperata iz oblasti poljoprivrede. Imamo obećanja ministra poljoprivrede Izraela, za stipendiranje stručnjaka iz BiH na najprestižnijem izraealskom institutu Volcani Center, Agricultural Research Program. Zainteresirani smo za saradnju univerziteta iz BiH s vodećim univeritetima u ovoj zemlji. Također, razmjena ljekara je nešto što bi dalo odlične rezultate, s obzirom na dostignuća koja Izraeal ostvaruje u toj oblasti. To su stvari od kojih bi ljudi u BiH dugoročno imali konkretnu korist.

Radiosarajevo.ba:  Odražava li se bliskoistočna svjetska politika na Vaše diplomatske odnose
unutar zemlje?

Ne. Izrael cijeni neutralan stav BiH po pitanju izraelsko-palestinskih odnosa, kao i dobru volju BiH, koja je više puta iskazana po tom pitanju u ukviru međunarodnih organizacija.