Prva žena na čelu Štaba NATO-a Wilz: U BiH nema specifičnih sigurnosnih prijetnji

Radiosarajevo.ba
Prva žena na čelu Štaba NATO-a Wilz: U BiH nema specifičnih sigurnosnih prijetnji

U Bosni i Hercegovini ne postoje specifične sigurnosne prijetnje koje bi se razlikovale od onih drugih u regionu i svijetu, ističe komandant Štaba NATO-a u BiH i prva žena na čelu Štaba NATO-a u BiH Giselle Wilz.

U razgovoru za Anadolu Agency (AA) pojasnila je gdje je BiH kada je u pitanje pridruživanje NATO savezu, koje su prednosti tog saveza i na koji način NATO djeluje kao garant sigurnosti.

Članstvo BiH NATO savezu osiguralo bi državnu i regionalnu sigurnost, stabilnost, ekonomski razvoj, jačanje demokratskih institucija, profesionalne i održive oružane snage, istaknula je Wilz.

Osim što je članstvo NATO-u garant sigurnosti, ono omogućava BiH da postane dijelom Saveza što bi značilo korištenje prednosti podjele troškova na način da države dijele ulogu u smislu pružanja sigurnosti svojim građanima. 

"S druge strane, otvara se međunarodni forum, postajete dijelom diskusije i razmjene mišljenja, razgovora o teškim pitanjima s članicama Saveza. A to je od izuzetne važnosti kada govorimo o sigurnosnim izazovima s kojima se svi suočavamo danas", istaknula je Wilz.

Wilz je podsjetila kako je BiH prošle godine obilježila 20. godišnjicu potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. 

"Kada je Sporazum potpisan, prvobitna misija NATO IFOR-a imala je 60.000 vojnika na terenu u ovoj zemlji. Danas je primarno BiH zadužena za svoju sigurnost, iako se u BiH još uvijek nalaze male snage EUFOR-a, snaga Evropske unije, da podrže rezoluciju UN-ovog Vijeća sigurnosti. NATO naravno dijeli dio nadležnosti za provođenje te rezolucije. Primarna odgovornost NATO-a danas, od 60.000 vojnika prije 20 godina, je savjetovanje i pružanje pomoći bh. vlastima da im se pomogne da ispune obaveze prema NATO-u. Tako da je pređen dalek put u ovih proteklih 20 godina", naglasila je.

Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH jedna su od najuspješnijih priča u BiH, smatra Wilz, dodajući kako se slične pozitivne priče tek trebaju realizirati.

"Ističem te uspjehe, a i dokazali su to građanima BiH 2014. godine tokom poplava kada su pružali pomoć u cijeloj zemlji. Sve su to ogromni uspjesi. Osim ovih uspjeha i dalje postoji još mnogo izazova. Jedan od najvećih izazova, po mom mišljenju, je kontinuirana strukturalna reforma. Kada to kažem, govorim o tome koji je to pravi broj pripadnika oružanih snaga za ovu zemlju, kako ih finansijski održavati. z perspektive strukture i finansijske održivosti šta im je potrebno da mogu građanima ove zemlje pružati sigurnost i zaštitu, to je i dalje izazov. Drugi izazov je aktiviranje Akcijskog plana za članstvo (MAP) kroz uknjižbu vojne imovine. To su neki od trenutnih izazova, ali moj Štab u Bosni i Hercegovini je testament kontinuirane predanosti NATO-a Bosni i Hercegovini da ispuni svoje ciljeve i težnje za NATO", rekla je Wilz.

Prema njenim riječima, u Ministarstvu za odbranu BiH i drugim institucijama obavljaju se značajni napori na pristupanju NATO-u. U tom pogledu nedostaje političkog konsenzusa.

Proces pristupanja BiH NATO savezu uznapredovao je od 2011. godine kada je započeo, ali i stagnirao, podsjeća Wilz.

"Tu postoje dvije stvari. Kao prvo, jako mnogo toga se radi u bh. institucijama. Velika je predanost, naporno se radi. Ali javnost generalno to ne vidi, ali mi to vidimo svaki dan. Tako da postoji dogovor na, kako bih ja to nazvala, radnom nivou u svim bh. institucijama i reforme se dešavaju. Ali kada govorimo o izazovima u smislu političkog konsenzusa, tu, vjerovatno, postoje dva velika pitanja. Jedno je pregled odbrane koji predstavlja obavezu u okviru NATO-ovog programa Partnerstvo za mir, a tu se radi o određivanju pravog broja snaga koje su održive iz perspektive resursa. Taj je proces uznapredovao u odnosu kako je bilo, krenulo se s tim procesom 2011. godine, a onda je stagnirao. Danas imamo preporuke koje su na nivou Predsjedništva i vjerujem da će se vratiti u Ministarstvo i da će se taj dokument potpisati do ljeta, tako da postoji konsezus, ali je za to potreban ogroman kompromis svih političkih stranaka da bi se reforme ostvarile", naglasila je Wilz.

Prema njenim riječima, druga značajna stvar je Akcijski plan za članstvo koji se zapravo svodi na "politički konsenzus".

"Kada je BiH pozvana da stupi u Akcijski plan za članstvo, BiH je tražila i dobila poziv za MAP. Uvjet koji su Saveznici postavili je da se uknjiži sva (perspektivna nepokretna) vojna imovina. Ministarstvo odbrane je uradilo sjajan posao u vezi uknjižbe vojne imovine. Uradili su tehnički posao, ono što je bilo potrebno da se imovina uknjiži, 23 lokacije su već uknjižene i sve su u Federaciji BiH, a nijedna u RS. Postoje lokacije spremne za uknjižbu, a sada je to pitanje političkog konsenzusa da se Saveznicima pokaže da se mogu donositi teške odluke kada se radi o dogovoru sa NATO-om", rekla je Wilz.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak