Pročitajte šta piše u presudi Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Kovačević"

Europski sud za ljudska prava u Strazburu objavio je u utoprak, 29. augusta, presudu po apelaciji Slavena Kovačevića.

Presudom je utvrđeno da su prekršena njegova ljudska prava u slučaju glasanja za kandidate za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine i Predsjedništvo BiH.

Ovo je šesti put da Europski sud za ljudska prava utvrđuje da je Bosna i Hercegovina kršila ljudska prava u procesu izbora za funkcije u državnim institucijama vlasti.

Podsjetimo, Bosna i Hercegovina još uvijek nije provela pet ranijih, srodnih presuda ove evropske pravne institucije, izrečenim po apelacijama bh. građana koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi i Hrvati.

Tim apelacijama su građani tužili BiH zbog diskriminacije, jer im je Ustavom i Izbornim zakonom onemogućeno da budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH, samo zato jer se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda

Ova šesta presuda Europskog suda za ljudska prava donesena je po apelaciji dr. Slavena Kovačevića, savjetnika u Kabinetu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića.

Sud u Strasbourgu je utvrdio su povrijeđena prava apelanta u kontekstu glasanja za kandidate za državni Dom naroda i Predsjedništvo BiH prekršena.

"Podnositelj predstavke u suštini žalise  da zbog aranžmana podjele vlasti, Bosna i Hercegovina nije istinska demokratija, već etnokratija u kojoj je etnička pripadnost, a ne državljanstvo – ključna za osiguranje moći i kontrolu resursa i u kojoj tri dominantne etničke grupe kontrolišu državne institucije u cilju ostvarenja svojih interesa, a svi drugi su građani drugog reda.

Podnosilac apelacije se žalio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim Općim izborima, koji su održani 2022. Slično, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim predsjedničkim izborima na državnom nivou 2022. godine.

Sud je primijetio da je suština apelantovog slučaja da zbog aranžmana podjele vlasti, Bosna i Hercegovina nije bila istinska demokratija, već "etnokratija" u kojoj je etnička pripadnost, a ne državljanstvo, bila ključ za osiguranje moći i resursa i u kojoj su tri dominantne etničke grupe kontrolisale državne institucije kako bi ostvarile svoje interese, dok su svi ostali bili građani drugog reda.

"Konačno, iako Konvencija nije zabranila državama članicama da različito tretiraju grupe kako bi ispravile "činjenične nejednakosti" među njima, nijedan od "konstitutivnih narod" nije bio u poziciji ugrožene manjine koja se borila za opstanak. Naprotiv, "konstitutivni narodi" su očigledno uživali privilegovan položaj u sadašnjem političkom sistemu", navodi se u zaključku ovog suda.

Kompletnu presudu možete pročitati na linku OVDJE.