Predstavljeni planovi za smanjenje upotrebe pesticida: Da li je opskrba hranom u opasnosti?

Koliko europski okoliš može podnijeti izloženost poljoprivrednim hemikalijama? Spor oko upotrebe pesticida traje otkako su u Bruxellesu predstavljeni planovi za znatno smanjenje.

I zagovornici i protivnici tvrde: ako ih se ne posluša, opskrba hranom je u opasnosti.

U tekstu objavljenom u okviru Evropske redakcije novinskih agencija (ENR) navodi se da je u ljeto 2022. godine Evropska komisija predstavila zakonski prijedlog koji, među ostalim, predviđa smanjenje upotrebe i rizika od hemijskih pesticida za 50 posto do 2030. godine.

Prijedlog Evropske komisije naišao je na otpor nekoliko država članica EU-a. Dok jedni prepoznaju važnost mjera za zaštitu okoliša, drugi alarmiraju zbog uticaja na njihove pojedinačne poljoprivredne djelatnosti i evropsku sigurnost hrane u cjelini.

Zastupnica Zelenih u Evropskom parlamentu Sarah Wiener, međutim, zalaže se za mnogo strožija pravila u sporu oko značajnog smanjenja pesticida u evropskoj poljoprivredi. U izvještaju je, među ostalim, predložila veće poreze na pesticide, snažnije smanjenje posebno opasnih pesticida i kompromise oko potpune zabrane hemikalija u vrlo osjetljivim područjima. Na primjer, Wiener je predložila da zabrana uključuje iznimke za organske pesticide.

Hoće li ambicije Evropske komisije da zaštiti okoliš prevladati nad zabrinutošću širom EU-a o negativnom uticaju na poljoprivredni sektor i evropsku sigurnost hrane?

Hrvatska podržava zakonski prijedlog, ali predlaže granične vrijednosti za pojedine zemlje

Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede saopćilo je da je potrebno ubrzati i olakšati proces registracije alternativnih sredstava za zaštitu bilja na razini EU i uvođenje na tržište sredstava za zaštitu bilja koja sadrže biološki aktivne tvari, za što je predviđena finansijska pomoć državama članicama obezbijeđena.

I u hrvatskom Ministarstvu poljoprivrede smatraju da bi uredbom trebala biti propisana zajednička metodologija za sve zemlje članice na temelju koje bi Evropska komisija bilježila njihov napredak i uspoređivala ih s prosjekom EU. Na temelju tih podataka odredio bi se nacionalni cilj smanjenja upotrebe pesticida za svaku državu članicu. Kvantitativni nacionalni ciljevi za smanjenje upotrebe pesticida bili bi navedeni u sklopu Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive upotrebe pesticida.

Hrvatska također smatra da je potrebno poticati prelazak na alternativne, održivije metode zaštite, to jest, poticati istraživanja u ovom segmentu, osigurati odgovarajuću dostupnost bioloških sredstava i ojačati finansijsku podršku na nivou EU za dodatna ulaganja u alternativne metode ili sredstva.

I druge zemlje članice su uputile pozive na provedbu procjena uticaja smanjene upotrebe hemijskih pesticida za pojedine zemlje, koje vjeruju da Evropska komisija ne bi trebala stavljati njihove poljoprivredne sektore zajedno u jednu cjelinu.

Zabrinutost za sigurnost hrane

S tim u vezi, Slovenija se protivi stupanju na snagu uredbe o održivoj upotrebi pesticida ili sredstava za zaštitu bilja, uglavnom zato što ne uzima u obzir razlike između poljoprivrednih sektora zemalja članica. Slovenski poljoprivrednici, koji su se krajem marta okupili na masovnom protestu, pozvali su vladu da odbaci uredbu. Prijedlog su ocijenili “katastrofalnim” jer površine koje pokriva u Sloveniji čine polovicu zemlje i 40 posto ukupnog poljoprivrednog zemljišta.

Tokom pregovora Slovenija je predložila drugačiju metodologiju koja bi vodila računa o tome koliko koja država doprinosi evropskom prosjeku u korištenju sredstava za zaštitu bilja. Među onima koji se protive drastičnom smanjenju upotrebe pesticida je europarlamentarac Franc Bogovič iz Evropske pučke stranke (EPP). Podnio je niz amandmana za reviziju uredbe i smanjenje cilja redukcije. Također je pozvao da se za svaku zemlju provede procjena uticaja predložene uredbe o sigurnosti hrane, tvrdeći da bi uredba kakva trenutno postoji mogla ozbiljno ugroziti sigurnost hrane u zemljama.

U Njemačkoj je prijedlog izveo poljoprivrednike na demonstracije s oko 200 traktora u Bonnu. Njemački zastupnici u Evropskom parlamentu demokršćanskog saveza CDU/CSU izrazili su razumijevanje za proteste. Njemački zastupnik u Evropskom parlamentu Norbert Lins također je kritikovao potpunu zabranu pesticida u određenim zaštićenim područjima.

Naglasak na individualnim uslovima zemalja

Udruženje rumunske industrije za zaštitu bilja (AIPROM) tvrdi da se metodologija za ciljeve smanjenja pesticida treba i dalje temeljiti na upotrebljivosti i riziku, ali također treba uzeti u obzir poljoprivredna okruženja specifična za zemlju, historijska postignuća i različite polazne tačke za svaku državu članicu.

"Rumunija, putem Nacionalnog fitosanitarnog tijela, smatra da prijedlog uredbe o održivoj upotrebi proizvoda za zaštitu bilja koji je izradila Evropska komisija mora dati prednost sigurnosti hrane i sigurnosti za evropske građane u odnosu na ambicije zaštite okoliša", rekao je rumunski ministar poljoprivrede i ruralni razvoj Petre Daea.

Italija je, zajedno s većinom država članica, zatražila od Komisije dodatne podatke za reviziju uticaja na proizvodnju prijedloga da se upotreba pesticida prepolovi do 2030. O smanjenju pesticida "moramo ozbiljno razmisliti i provesti istraživanje", tako da "smanjenje pesticida odgovara akciji njihove zamjene", rekao je talijanski ministar poljoprivrede Francesco Lollobrigida na marginama samita Vijeća EU-a u decembru 2022.

Otkako je Evropska komisija prošlog ljeta dala svoj prvi prijedlog, Španija je izrazila rezervu prema ideji smanjenja upotrebe hemijskih pesticida do 2030. Španska vlada pozvala je poljoprivrednike da obezbijede dovoljno alternativa ovim pesticidima prije provedbe novog ograničenja. Osim toga, španski ministar poljoprivrede, Luis Planas, branio je potrebu da se očuvanje okoliša uskladi s ekonomskom aktivnošću poljoprivrede, koja je ključni sektor za mnoga ruralna područja u zemlji.

Srbija želi uskladiti s pravilima EU o pesticidima

U Srbiji, koja je od 2008. godine kandidat za članstvo u EU, poljoprivrednici koji koriste poticaje iz pretpristupnih fondova potpisuju ugovor kojim se obavezuju da će na svojim poljoprivrednim gazdinstvima poštivati sve standarde EU, kako bi se pratila upotreba pesticida, njihova količina, način primjene, skladištenje i upravljanje otpadom. Cilj je potaknuti sve poljoprivrednike na to da se obavežu kako bi dobili realnu sliku o tome koliko se hemijskih pesticida i kako koristi.

"Naša lista dopuštenih pripravaka još uvijek nije 100 posto usklađena s EU-om, čemu težimo, a svake godine se određeni broj pripravaka briše s liste", Milenko Jovanović iz Udruženja mladih poljoprivrednika Srbije (SUMP) je rekao. 

"Cilj je da se u potpunosti uskladimo s EU za otprilike tri do pet godina, ali činjenica da će to usklađivanje biti popraćeno novim dodatnim ograničenjima negativno će uticati na raspoloženje poljoprivrednika jer će poskupjeti proizvodnju. Svaka godina je sve izazovnija što se tiče zaštite usjeva", istaknuo je Jovanović.