Nedžad Ahatović: Ovo što će Schmidt uraditi je otvoreno osporavanje bosanskog identiteta

"Međunarodna zajednica je iz pasivnog odnosa prema Bosni i Hercegovini koji je trajao skoro deceniju, prešla u aktivan odnos koji se s obzirom na učestalost negativnih tendencija može okoarkterisati kao namjera zadržavanja statusa quo. Taj status quo podrazumijeva da međunarodna zajednica u određenim situacijama bude apriori protiv evolucije Bosne i Hercegovine u pravcu građanske države, što je apsurdno sa aspekta ukupne evropske pravne stečevine i njenog sistema vrijednosti."

Komentira ovo Nedžad Ahatović, vojno-politički analitičar, koji je danas, 29. septembra, gostovao na sesiji Kruga 99.

"Dakle, nikakvi pisani sporazumi i konvencije ne mogu biti jače od prikrivenih motiva i partikularnih
političkih interesa određenih političkih oligarhija u samoj EU. SAD sa druge strane nedozvoljavaju
raspakivanja ili prepakiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma, jednim dijelom iz istih pobuda kao i
EU, ali drugim dijelom upravo i zbog nepredvidivog ponašanja EU. Paradigma Balkana kao vječite tempirane bombe uzima se kao light motiv za zauzimanje stavova protiv Ruske Federacije koja će krizno područje Balkana aktivirati u dogledno vrijeme, dok se istovremeno ta opsanost kombinira sa tzv. islamskim radikalizmom sve u svrhu zadovoljavanja kratkoročnih političkih agendi pojedinih interesnih sfera sa desnog spektra u Evropi i naročito naših susjeda. Bosna se stoga nalazi u procijepu između svog bremenitog konfliktnog naslijeđa i svog bosanskog identiteta i većinskog muslimanskog Bošnjačkog stanovništva koje se ne uklapa u etničku sliku Balkana i Evrope i pored toga što baštini većinu zapadnih vrijednosti.

Iz tog razloga EU odstupa od svojih deklariranih principa i pored činjenice da je ruski faktor kud i kamo veća opasnost po sigurnost Evrope. Ključni problem je što Bošnjaci imaju suverenitet i etabliran bosanski identitet koji djele sa svojim košijama Srbima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini kojoj se svenacionalni bosanski identitet u skladu sa anglosaksonskim pravom osporava", poručio je.

Nadalje, veli Ahatović, "intencija [Christiana] Schmidta, visokog predstavnika u BiH da se obrati Internacionalnom sudu u Strasburgu po pitanju presude u slučaju apelacije gospodina Slavena Kovačevića je otvoreno osporavanje bosanskog identiteta".

Koji zaključak treba da izvučemo kao društvo? Evo šta Ahatović misli:

"U ovom trenutku Graničnoj policiji BiH nedostaje 700 ljudi, a do kraja godine zbog odlaska većeg broja policijskih službenika u penziju, taj broj preći će 1000. Tek na sjednici 10. juna ove godine Vijeće ministara BiH je usvojilo plan prijema kadeta u tri državne policijske agencije za 2024. godinu, dok o alarmantnoj situaciji u Graničnoj policiji BiH Vijeće ministara nije zauzelo nikakav stav. Planom je predviđeno 150 kadeta u GP BiH, 50 u DKPT i 30 (po 15 mlađih inspektora i policajaca) u SIPA-u.

Upravo zbog nedostatka kadrova, GP BiH se pridružio određeni broj policajaca MUP Rs i drugih agencija u nadzoru granice i spriječavanju ulaska migranata!!! Član rukovodstva Doma naroda PS BiH Dragan Čović kazao je da je jačanje sigurnosti u nadležnosti Vijeća ministara BiH, međutim konkretnih poteza od premijerke Borjane Krišto u jačanju sigurnosti za sada nemamo. Dakle, blokada iz Banja Luke u smislu da 6 mjeseci Nešić nije postavio tu tačku dnevnog reda u vezi sa situacijom u Graničnoj policiji, dok se blokada iz Mostara ogleda u činjenici da Vijeće ministara nije povećalo broj potrebnih izvršioca i pored prijedloga koji su došli iz Parlamenta BiH. Očito se otvara prostor za jačanje entitetskih i kantonalnih MUP-ova, dok se državne sigurnosne agencije i finansijski i kadrovski pustoše i u konačnici dovode pred svršen čin."

Umjesto da visoki predstavnik reaguje na činjenicu, nastavlja on, da se "na ovaj način urušava sigurnosni sistem BiH, on svojim djelovanjem dodatno potiče urušavanje državnih institucija zadržavanjem ovoga stanja kroz zadržavanje institucionalnih etničkih podijela kao modela političkog sistema koje je prouzročilo ovakvo stanje sa jednim dijelom sistema sigurnosti - intervencija u izbornoj noći i suspenzija ustava FBiH i lobiranje protiv presude Kovačević".

"Sada se postavlja suštinsko pitanje, kako BiH da se bori protiv korupcije i organiziranog kriminala sa devastiranim i opstruiranim sistemom sigurnosti? Da li u tom slučaju kada se tačke koje jačaju sigurnost i općenito oružane snage u BiH obaraju i opstruiriraju u Parlamentu BiH, sve to treba da prođe bez nadzora ili intervencije Ureda visokog predstavnika u BiH? Da li EU indirektno ne samo da cementira postojeće etničke špdkeče, već da li na taj način pravi sebi ključ za oduzimanje ustavom zagarantovanog, ali eksperimentalnog tripartitnog suvereniteta, posebno Bošnjacima i to kroz njihovo stavljanje pod kontrolu druga dva 'prihvatljiva' identiteta. Odnosno da li se time Bošnjacima nameće tzv. nova jaka država kroz ekskluzivno etnodualni sistem duboke države u državi koja će ih držati u statusu vjerske grupe na teritoriji sa političkim pravima da biraju, ali ne i da budu birani na cijeloj teritoriji BiH, kako u skladu sa svojom brojnošću ne bi utjecali na procese upravljanja i odlučivanja u državnim stvarima BiH, dok bi se Ostali - uslovno rečeno Bosanci - marginizirali kao statistička greška sa popisa iz 2013.

Da li Bosna kao suvereni teritorij između ostalih i Bošnjaka upravo zato jednostavno nije prihvatljiva u novim geostrategijskim kalkulacijama. Da li tu tezu gledamo svakodnevno kroz cinično ponašanje međunarodne zajednice. Sve skupa sve se svodi na izbor - vraćanje Bosne pod okrilje nove Srboslavije ili konfederacija sa Hrvatskom ili oboje kroz podjelu zemlje! Izbor kao u vrijeme mirovnih pregovora za završetak rata, otuda i asocijacija i paralele koje se povlače sa devedesetim", zaključio je Ahatović.