Nedim Sladić o prijetnjama koje je dobijao: "Volim svoj posao, ali sam se osjećao poniženim"

Dok se nezaštićeni suočavaju s povećanim brojem uvreda i direktnih prijetnji, naučnici i stručnjaci posvećeni klimatskim promjenama propituju isplati li se nastaviti baviti životnim pozivom.

Nedim Sladić voli svoj posao, ali prijetnje i uvrede počinju uticati na njega. Dezinformacije o klimatskim promjenama koje dobija u svoj inbox zajedno sa antinaučnim stavovima i komentarima često ga ostave bez teksta. Kaže da počinje propitivati koliko uspijeva da kao meteorolog objasni vremenske fenomene s kojima se danas suočava Bosna i Hercegovina i planeta.

"Pogotovo sam se osjećao poniženim iz razloga što je nauka došla na takav nivo da jednostavno sve više ljudi je počelo sumnjati u sve, i naravno da to ostavlja određeni pečat. Za koga mi spremamo sve te analize, za šta se mi borimo i na koji način da adresiramo informaciju", kaže Sladić za Detektor.

On ima desetine hiljada ljudi koji ga prate i oslanjaju se na njegove prognoze, ali je sve više onih koji su spremni da pod punim identitetom šalju prijetnje i uvrede. Zbog tih napada i govora mržnje on je u julu ove godine bio spreman odustati od svog životnog poziva – da izvještava o vremenskim fenomenima.

Bio je još potišteniji kada je vidio da je poznati britanski meteorolog Alex Deakin rekao da mu je postalo depresivno da radi ono što voli.

"Zamislite koji je to pritisak da se počnete osjećati na poslu jako depresivno", kaže Sladić i dodaje da on neće odustati.

"Ali bilo je situacija kada su ljudi jednostavno odustajali jer više nisu definitivno mogli izboriti se s time", kaže on.

Još od kada je kao djevojčica počela sa svojim klimatskim aktivizmom, Greta Thunberg meta je napada. Sve se pogoršalo kada se kao prozvan našao predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin. Njegov odgovor da je ona premlada da bi se bavila važnim pitanjima u svijetu dovela je do niza poruka koje je dobila od njegovih pristalica.

Dok je većina naučnika saglasna kako je čovjekov uticaj razlog sve većih klimatskih promjena, sve je više teoretičara zavjere i negatora klimatskih promjena.

Rašid Krupalija, urednik platforme za provjeru činjenica Raskrinkavanje, kaže kako se zamjenom teza pokušava promijeniti preovladavajući stav.

"Poricanje klimatskih promjena u suštini je jedan jako antinaučni narativ, odnosno klimatskih promjena koje su uzrokovane ljudskom aktivnošću. Recimo, tvrdnja da mediji podižu paniku oko klimatskih promjena koje su ili prirodne ili se dešavaju stalno, ali eto sad mediji podižu paniku oko toga i nameću ljudima strah", kaže on.

Projekat Evropske unije za borbu protiv dezinformacija u izvještaju navodi da Rusija, kao jedan od najvećih svjetskih emitera stakleničkih gasova, ima značajan uticaj u širenju dezinformacija o klimatskim promjenama. Krupalija je mišljenja da se ova vrsta uticaja još uvijek oprezno koristi u BiH.

"Kad su u pitanju konkretno dezinformacije o klimatskim promjenama, rekao bih manje nego što je slučaj, recimo, u Evropi, gdje je taj uticaj dosta vidljiv. Kod nas te dezinformacije uglavnom dolaze od izvora koji inače emituju jedan antinaučni pogled na svijet", objašnjava Krupalija.

Naučna novinarka Glasa Amerike Jelena Kalinić smatra da građani uglavnom naivno dijele dezinformacije zato što djeluju na njihove strahove i izazivaju nelagodu.

"Oni ne znaju šta dijele, ali oni koji započinju takve dezinformacije, očigledno imaju svoje ciljeve", kaže ona.

Društvene mreže pokušavaju pomoći naučnicima da se izbore s poplavom dezinformacija o klimatskim promjenama. Ali dok pokušavaju spriječiti teorije zavjera, kaže Kalinić, često blokiraju sadržaj njenog portala posvećenog nauci.

"Svaki oglas koji se tiče ovih tema, koji ima te ključne riječi, Facebook obično odbija. ‘Meta’ je uvela tu politiku da ne može niko da se bogati, da se reklamira, i to se tumači kao reklama sa sadržajima koji šire dezinformacije o klimatskim promjenama. Međutim, zbog nedostatka ljudskih reviewera [provjerilaca] za sadržaje na našim jezicima, čim se prepoznaju te riječi, bilo Google Ads, bilo Facebook, automatski se odbija", objašnjava Kalinić.

Ona smatra da građani, zbog izloženosti dezinformacijama na internetu, teško stvaraju sliku o tome koliki uticaj klimatske promjene mogu imati na stvarne živote.

"Neće klimatske promjene uništiti planetu Zemlju, ali ljudska vrsta ne može podnijeti klimatske promjene. A Zemlja će se nastaviti vrtiti nakon svega", kaže Kalinić.