Nedim Makarević na tribini u Njemačkoj: Geostrateški trenutak BiH u svjetlu dešavanja u Ukrajini

Društvo za sigurnosnu politiku i Fondacija Friedrich Nauman i Thomas Dehler organizovali su u njemačkom Bad Kissingenu tribinu o temi „Kuda ide Bosna i Hercegovina“ na kojoj se govorilo o trenutnoj političkoj situaciji u BiH.

Skupu su prisustvovala vojna lica i rezervisti Bundeswehra, kao i dužnosnici iz Sjevernog Bajerna te članovi društva za sigurnosnu politiku, a uvodničar je bio bivši ambasador BiH Nedim Makarević.

On se u uvodnom izlaganju osvrnuo na historijat BiH stavljajući fokus na političku situaciju i kompleksno uređenje vlasti koje uključuje nekoliko nivoa od općinskog, preko kantonalnog i entitetskog do državnog.

Govorio je i o načinima donošenja i provođenje političkih odluka u zemlji, mogućnostima opstrukcija, problematici „kočenja“ procesa, ali i o tome kako bi se ti procesi mogli unaprijediti i pojednostaviti.

Makarević se osvrnuo i na rad visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta, čija je odluka u izbornoj noći da nametane izmjene Izbornog zakona BiH, kako je naveo, izazvala veliko nezadovoljstvo jednog dijela društva.

Dio obraćanja skupu Makarević je posvetio geostrateškom trenutku u svjetlu dešavanja u Ukrajini, eventualnim opasnostima po BiH te prije svega na uticaj Rusije na BiH i region zapadnog Balkana.

S tim u vezi istaknuta je važnost mornarice za jednu vojnu silu koje nema bez izlaza na otvoreno toplo more, zbog čega je i vjekovna težnja Rusije, rečeno je, izaći na toplo more.

Razgovarano je i o energetskoj situaciji, načinima kako se Bosna i Hercegovina snabdijeva gasom te kako bi BiH trebala izbjeći zavisnost od Rusije.

Njemačke oficire najviše je zanimao sigurnosni aspekt, prije svega prisustvo ruske Wagner grupe, GRU-a, tajnih službi, militantnih asocijacija poput „Noćnih vukova“, kampova za obuku kao i djelovanja medija posebno onih u Srbiji.

"Fokus je bio i na ruskom ambasadoru u BiH Igoru Kalabuhovu, čija je izjava oko pridruživanja BiH u NATO shvaćena kao otvorena prijetnja te se postavilo pitanje zašto se ne proglasi personom non grata u BiH jer je takav način komunikacije sa ambasadorskog nivoa neprimjeren", kazao je Makarević.

On kaže da je tokom debate bilo razgovora i o politici koji provodi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i njihovom savezništvu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) te kako bi to trebalo biti shvaćeno u Evropskoj uniji.

Makarević je naglasio da BiH u Njemačkoj vidi prijatelja, ocjenjujući da bi njen angažman trebao biti veći, izražavajući nadu da će se s novom vlasti u Berlinu promijeniti i stav Njemačke prema vanjskim i unutrašnjim političkim pitanjima u Bosni i Hercegovini.