Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici: UN već uvrstio 11. juli u zvanični kalendar

Ujedinjeni narodi već su u svom zvaničnom kalendaru označili 11. juli kao Međunarodni dan sjećanja na genocid koji je 1995. počinjen u Srebrenici.

Tako je i predviđeno u Rezoluciji koja je jučer, 23. maja, usvojena u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, i kojom je još, između ostalog, osuđeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. 

Za usvajanje rezolucije glasala je 84 država dok je protiv bilo 19.

Ovo su zemlje koje su glasale ZA: Albanija, Andora, Australija, Austrija, Bangladeš, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bruneji, Bugarska, Cabo Verde, Kanada, Chad, Čile, Kolumbija, Kostarika, Hrvatska, Češka, Danska, Djibouti, Ekvador, Egipat, El Salvador, Estonija, Fiji, Finska, Francuska, Gambija, Njemačka, Gvineja, Guyana, Island, Indonezija, Iran, Irak, Irska, Italija, Japan, Jordan, Kuvajt, Latvija, Libija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malawi, Malezija, Malta, Mauritanija, Mikronezija, Crna Gora, Myanmar, Nizozemska, Novi Zeland, Niger, Sjeverna Makedonija, Norveška, Pakistan, Palau, Poljska, Portugal, Katar, Koreja, Moldavija, Rumunija, Rwanda, San Marino, Saudijska Arabija, Senegal, Sierra Leone, Singapur, Slovenija, Južna Afrika, Španija, Švedska, Švicarska, Tunis, Turska, Ukrajina, Velika Britanija, Tanzanija, SAD, Urugvaj, Jemen, Zambija.

Napominjući da će 2025. godine biti obilježena trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, u kojem je izgubljeno najmanje 8.372 života, hiljade raseljenih, a porodice i zajednice razorene, Generalna skupština Ujedinjenh nacija:

1. Odlučuje da se 11. jul proglasi za Međunarodni dan razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, koji će se obilježavati svake godine;

2. Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprječavanja poricanja i iskrivljavanja, te pojave genocida u budućnosti;

3. Također bez rezerve osuđuje postupke kojima se veličaju oni koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici;

4. Ističe važnost okončanja procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvene sahrane i poziva na nastavak krivičnog gonjenja onih počinilaca genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom;

5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde;

6. Zahtijeva od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom "Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi", koji počinje sa svojim aktivnostima pripremama za tridesetu godišnjicu 2025. godine, te također traži od generalnog sekretara da skrene pažnju na ovu rezoluciju svih država članica, organizacija sistema Ujedinjenih nacija i organizacija civilnog društva za odgovarajuće poštovanje;

7. Poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne dionike da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtava genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće edukacije i aktivnosti podizanja svijesti javnosti.

Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija nisu obavezujuće, ali se tumači da imaju političku težinu i odražavaju stavove članica tog tijela o pitanju ili temi u vezi sa kojom su usvojene. Donošenje rezolucije inicirale su Njemačka i Ruanda, i to po ugledu na sličnu rezoluciju kojom se obilježava genocid nad narodom Tutsi u Ruandi, 1994. godine, a do trenutka glasanja, kosponzoriralo je 39 zemalja:

Albanija, Australija, Austrija, Bangladeš, Belgija, Bosna and Hercegovina, Bugarska, Kanada, Čile, Hrvatska, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Island, Irska, Italija, Jordan, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malezija, Maršalova ostrva, Holandija, Novi Zeland, Sjeverna Makedonija, Norveška, Poljska, Ruanda, Slovenija, Švedska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države.