Ll

Radiosarajevo.ba
Ll
Laekenska deklaracija – Life – Lisabonska strategija – Luxemburška grupa

Laekenska deklaracija
U decembru 2001. na samitu Evropske unije u briselskom predgrađu Laekenu (Lakenu) osnovana je Konvencija – privremeno stručno tijelo za pripremu ustavnog akta Unije, odnosno prvog zajedničkog ustava. Deklaracijom su utvrđena 64 glavna pitanja ključna za budućnost Unije, posebno u vezi s njenim nadležnostima i uočenim problemom takozvanog demokratskog deficita, na šta je ukazivao sve veći broj evropskih građana.

Life
Life (Život) je finansijski instrument Evropske komisije namijenjen aktivnostima u područjima zaštite okoline i prirode na prostoru Unije, kao i aktivnostima u državama koje nisu članice Evropske unije i u državama kandidatkinjama za članstvo u području izgradnje administrativnih struktura za zaštitu okoline i očuvanja prirode i podsticanja održivog razvoja. Cilj Lifea je doprinos razvoju i primjeni politike zaštite okoline Evropske unije.

Lisabonska strategija
Lisabonska strategija označava skup zajedničkih strateških ciljeva usvojenih na sastanku Evropskoga vijeća održanom 2000. godine u Lisabonu, u Portugalu, prema kojima bi Evropska unija do 2010. godine trebala da postane najkonkurentnija i najdinamičnija privreda sveta, koja se temelji na znanju, koja je sposobna za održivi privredni rast, s najvećom stopom zaposlenosti i snažnom privrednom i socijalnom integracijom. Lisabonska strategija je program aktivnosti koji povezuje kratkoročne političke inicijative sa srednjoročnim i dugoročnim privrednim reformama.

Luxemburška grupa
Na zasjedanju Evropskog vijeća od 12. i 13. decembra 1997. godine u Luxemburgu šefovi država i vlada EU su prihvatili prijedlog Komisije da se sa Mađarskom, Poljskom, Estonijom, Češkom, Slovenijom i Kiprom, u okviru procesa proširenja (Enlargement process), 30. marta 1998. u Briselu otvore pregovori o pristupanju Uniji (Accession process). Prva grupa od šest zemalja koje su uključene u pregovore petog proširenja, poznata je kao Luksemburška grupa. Već krajem iste godine Letonija, Litvanija i Slovačka su imale dobre izglede da uskoro i one započnu pregovore, što se odnosilo i na Maltu koja je u septembru te godine obnovila u međuvremenu zaleđenu aplikaciju. Reforme su ocijenjene nedovoljnim u Bugarskoj, Rumuniji i Turskoj, pa se o pridruživanju ovih šest zemalja raspravljalo na samitu u Helsinkiju, tako da je ova druga grupa poznata kao „Helsinška“.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak