Lavić: Schmidt podržava hegemoniju Beograda i Zagreba u Bosni

Vijest da će Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, u novembru 2024. pojaviti u Strasbourg da pred Evropskim sudom za ljudska prava, u svojstvu "prijatelja suda", iznese svoje mišljenje o slučaju Slavena Kovačević izazvala je brojna negodovanja.

Presudu u predmetu "Kovačević" donesena je u augustu 2023. godine. Prema presudim Bosna i Hercegovina bi trebala biti jedna izborna jedinica, a građani mogu glasati za kandidata za člana Predsjedništva BiH nezavisno od toga kojem narodu pripada i u kojem entitetu živi. Delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH birali bi se među pripadnicima naroda sa teritorije cijele države, a ne samo njenih pojedinih dijelova...

Schmidt sam sebe pozvao

Budući da je tužena Bosna i Hercegovina u roku podnijela zahtjev za podnošenje ovog predmeta Velikom Vijeću Suda, o ovom predmetu sada odlučuje Veliko vijeće Suda koje broji 17 sudaca. U ovom predmetu je zakazana javna rasprava pred Velikim vijećem Suda 20.11.2024. godine", navela je Monika Mijić, v.d. Zastupnica Vijeća ministara BiH pred Europskim sudom za ljudska prava, prenijeli su mediji.

Pravdajući se pojavljivanje šefa OHR-a "kao svjedoka i prijatelj suda", što su neki poput profesora Vahidina Preljevića nazvali pokušajem rušenja ove presude, OHR je saopćio da će Schmidt "pružiti nezavisne i objektivne informacije Evropskom sudu za ljudska prava" kada je riječ o slučaju "Kovačević".

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, prof. dr. Senadin Lavić, navodi da je Schmidt "sam sebe pozvao u Strasbourg", i to u svojstvu trećeg lica u procesu (Die Drittbeteiligung im Verfahren vor dem EGMR), i to preko famozne londonske advokatske kancelarije.

"Njegov kabinet iz OHR nas navodi na pogrešan put kada kazuje da će Schmidt 'pružiti nezavisne i objektivne informacije Evropskom sudu za ljudska prava'. Ali, ne kazuje nam šta će on kao samopozvan na sudu i ko ga je pozvao na sud. U ime koga će Schmidt tamo govoriti i šta će govoriti? Naše dosadašnje iskustvo sa Schmidtom je razočaravajuće i imamo pravo da apsolutno sumnjamo u njegove namjere. On je 2022. godine poništio pravni poredak u BiH i doveo nas u prilično haotično stanje. Svojim ponašanjem i (ne)djelovanjem potpuno je doveo u pitanje smisao Dejtonskog mirovnog sporazuma i zaglavio Bosnu u bezizglednoj tranziciji što apsolutno odgovara Srbiji i Hrvatskoj. Umjesto da radi na provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava on se podmeće da na sudu objasni kako u Bosni treba 'posebna' demokratija", upozorava profesor Lavić u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Skrivena agenda

Profesor Lavić se slaže s ocjenama da Schmidtov entuzijazam itekako korespondira s najavom većeg angažmana HDZ-a, pa i zvaničnog Zagreba na pitanju Izbornog zakona nakon Lokalnih izbora 6. oktobra 2024.

"Schmidt je nedavno bio s Plenkovićem koji je po Sarajevu govorio o etnokratiji kao mjeri Bosne i demonstrirao bahato nepriznavanje presuda Evropskog suda za ljudska prava, nazivajući ih 'fabriciranim presudama'. Schmidt je sasvim izgubio kredibilitet i uvjerljivost čovjeka koji zna šta bi bilo interes Bosne. On očigledno navodi vodu na mlin HDZ-a i osigurava da ta stranka stalno bude u vlasti. On ne dovodi u pitanje suspektnost tzv. 'legitimnog predstavljanja naroda' i slijedi Plenkovićev nalog o Izbornom zakonu u BiH koji ne postoji nigdje u današnjoj Europi.

Podržavajući etničko-religijsku politiku u kojoj Beograd i Zagreb nastavljaju hegemoniju u Bosni, Schmidt pokušava zakovati etničku razdijeljenost u Bosni kao 'normalno stanje' koje je rezultat genocida i UZP-a. Tako se nikada ne bi u Bosni mogla razviti puna demokratija. U skrivenoj agendi Bosna bi postala nefunkcionalna i neorganizirana država u kojoj se genocid može ponoviti sa još stravičnjijim razmjerima", zaključuje Lavić.