Kriza na BHRT-u sve dublja: Blokiran račun, radnici bez plata i osiguranja, a rješenja nema

Mjesec dana blokade računa Radio-televizije Bosne i Hercegovine (BHRT) ostavlja nesagledive posljedice na poslovanje ove medijske kuće, njene zaposlenike i programski sadržaj. Radnici su ostali bez plata, toplog obroka i naknada za prevoz, dok je značajan broj njih ostao i bez prava na zdravstveno osiguranje. Zbog finansijskog kolapsa, javni servis bio je primoran drastično smanjiti produkciju i odustati od odlazaka na teren.

O teškom stanju u kojem su se našli novinari i tehničko osoblje direktno je posvjedočila direktorica programa BHT1 Neda Tadić, naglasivši da je ugrožen osnovni rad servisa: "Došli smo u situaciju da više ne možemo odlaziti na teren, ne možemo donositi priče iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, što je i naša dužnost, kako profesionalna tako i zakonska, i prosto smo došli u situaciju da smo primorani reducirati program. Radnici nisu dobili plaće, tople obroke, naknadu za prevoz. Velikom broju naših kolega već ovog mjeseca nije omogućeno liječenje jer novci za zdravstveno osiguranje ne postoje."

Politički predstavnici u vlasti nude različite poglede na uzroke i potencijalna rješenja ove krize. Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH i funkcioner HDZ-a BiH Josip Brkić upozorava na štetu koju trpi cjelokupno društvo, ističući da je BHRT važan stub informisanja.

"Medijska scena u Bosni i Hercegovini će biti osiromašena za vrlo gledane emisije, za vrlo gledane priloge i, isto tako, građani će biti uskraćeni za jedno objektivnije viđenje stvari jer, uistinu, BHRT je jedna od kuća koja se gleda i prati na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. Što se tiče moje političke stranke, za koju mogu govoriti kompetentno, mi smo uvijek bili dio rješenja u kontekstu da BHRT dobije stalne izvore financiranja i da bude poslovanje stabilizirano u tom kontekstu", kazao je Brkić u razgovoru za BHRT.

S druge strane, ministar finansija BiH Srđan Amidžić (SNSD) naglašava da se problem ne može riješiti mimo zakonskih procedura i izmjena propisa u Parlamentarnoj skupštini BiH: "Zakon o finansiranju institucija i Zakon o upravi, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, kaže kako neko postaje budžetski korisnik. Tu mi je krivo da su pojedinci u zabludu dovodili radnike BHRT-a koji ne mogu da prime platu na način da neki pojedinac to ne dozvoljava. Ne. Vi morate u Parlamentu imati usvojen zakon koji daje status budžetskog korisnika BHRT-u.

Tako da je ovo jedna bezizlazna situacija iz koje ne mogu izaći ni jedni ni drugi. Da li treba razgovarati? Naravno da treba. Vidimo kada se stvari rješavaju preko sudova, u problemu nije samo jedna strana već su u problemu sve strane."

Zastupnica Naše stranke Mia Karamehić Abazović uputila je u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom RTV sistemu, kojim se traži da se BHRT djelimično finansira direktno iz državnog budžeta.

Predsjednik NiP-a i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković ističe da se moraju tražiti i prelazna rješenja:Podršku opstanku servisa najavljuju i iz Vlade Federacije BiH, ali premijer Nermin Nikšić podsjeća na granice nadležnosti i nemogućnost miješanja u sudske odluke koje su dovele do blokade.

"Pa zamislite da ja sada utičem na pravosuđe da se deblokira račun BHRT-a, pa mene bi sutra uhapsili. Vidite šta rade na osnovu poruke što sam kao premijer tražio hoćemo li ijednog kriminalca 'spengati'. A ne da dođem sada tamo i kažem: 'Pustite ba presudu suda, dajte deblokirajte račun BHRT-a'. Naravno da smatramo da treba učiniti sve i rekao sam to vrlo jasno i vrlo precizno, da buduću vladu, vlast, Vijeće ministara, ukoliko će u tome učestvovati SDP i ukoliko nam građani daju podršku, nećemo program rada donijeti bez jasno definisanog stava oko osiguranja sredstava za javni servis", kaže Nikšić.

Dok politički akteri razmjenjuju stavove, dugogodišnji sistemski problem ostaje neriješen. BHRT je pred sudovima dobio više pravosnažnih presuda protiv Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) zbog neplaćenog dijela RTV takse, a ukupna potraživanja po tom osnovu dospjela su na iznos od oko 109 miliona konvertibilnih maraka. Međutim, uprkos dobijenim sporovima, taj novac još nije legao na račun BHRT-a niti je došao do obespravljenih radnika.