Ko su kandidati za direktora BHT1: Stranačke ili stručne i kompetentne osobe

Tačnije, pored sadašnjeg v. d. direktora BHT1 Nikole Markovića i Ane Popović s TV KISS, najviše reakcija u javnosti izazvala je kandidatura direktora i novinara portala Dnevnik.ba Tvrtka Milovića.

"Nedavno je objavljen konkurs za direktora BHT-a, a pošto ja zadovoljavam uvjete odlučio sam se prijaviti. Prijava je, koliko znam, prihvaćena i sada čekam dalje provođenje postupka. U medijima je poslije objavljeno da su tri kandidata pozvana na intervju, a vrlo je moguće da će ih biti još. Nakon toga, prema proceduri, izvještaj s intervjua će otići pred Upravni odbor BHT-a, koji će donijeti odluku o novom direktoru", prokomentirao je za Radiosarajevo.ba Tvrtko Milović, čija je kandidatura za ovu poziciju izazvala burne reakcije.

On je i ranije kritiziran na društvenim mrežama zbog pojedinih stavova, posebno nakon što je nedavno objavio autorski tekst pod naslovom 31 razlog zašto Sarajevo zavidi Kiseljaku, u kojem je pokušao pojasniti da je Sarajevo lošiji grad za život u odnosu na Kiseljak.

Također i njegova ranija izjava u kojoj ističe da bi Hrvatska trebala uvesti vize za korisnike pasoša BiH ponovo je aktualizirana, te su korisnici društvenih mreža komentirali kako Milović ni u kom slučaju ne bi trebao biti izabran za direktora Javnog RTV servisa BiH.

Ono što je javnost posebno zabrinulo jeste njegov status u kojem govori o broju ubijene djece u opkoljenom Sarajevu te u kojem ističe mišljenje da je broj ubijene djece predmet spekulacija.

"Ja sam novinar već 12 godina i skoro svaki dan imam neku vrstu medijskog uratka, bilo kroz tekst ili videopriloge. I sasvim je logično da se mnogim ljudima ne dopada ono što pišem i što radim. To je karakteristika svakog novinara, tako da što se mene tiče očekivane su takve reakcije jer se ja bavim osjetljivim temama. Kolege novinari su odlučili istražiti ko sam i šta sam i da su našli u tome stvari s kojima se ne slažu. Istina je da su stavili u naslov da sam koristio govor mržnje, ali prema mojoj ocjeni nisu uspjeli pokazati kakav govor mržnje, barem ono što su objavili ovi relevantni mediji. Tako da, osim što mi je taj naslov kod nekih kolega zasmetao, ne vidim da su me nešto posebno tu uspjeli diskreditirati", zaključio je Milović.

Kada je riječ o ovom konkursu glavna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić ističe kako je potrebno fokus skinuti s pojedinačnih imena, a preusmjeriti ga na znanja, iskustva, kvalitete i ugled kandidata prilikom izbora.

"Pojedinačna imena su važna u kontekstu profesionalnih kriterija i činjenica je li takva osoba kvalitetom može odgovoriti toj važnoj funkciji direktora krovne televizije Javnog servisa BiH. Ovdje je riječ više o principima imenovanja ljudi na ključne pozicije u javnim medijima, ne samo kada je riječ o BHT-u nego i općenito. Tu se uvijek daje prednost nacionalnoj pripadnosti i političkoj podršci, pa čak i političkoj pripadnosti, jer su neki direktori dolazili iz kabineta premijera entiteta", ističe Rudić.

Dodaje i kako su mnogo važniji stručnost, menadžerske sposobnosti i dokazani prethodni projekti svakog kandidata od njihovih imena, te da je cijeli ovaj proces izbora "vrhunac jedne zloupotrebe postojećeg zakona o Javnom RTV servisu", jer proces nije transparentan i ne provodi se u skladu s europskim standardima.

Ipak, osvrčući se na optužbe javnosti na račun pojedinih kandidata, za koje se smatra da nisu kompetentni zbog svojih privatnih uvjerenja i govora mržnje, kako je to slučaj s Tomislavom Milovićem, Rudić ističe kako je važna i takva kontrola kandidata.

"Jako su važni svi segmenti, jer ako vi planirate biti direktor javnog RTV servisa onda morate poštivati vrijednosti koje ta država nalaže kroz ustave, zakone i pozitivnu društvenu praksu. Lično mislim da treba zaista ta prethodna selekcija kandidata isto tako biti rigorozna i mora se voditi računa o svim segmentima. Naravno svako ima pravo, ako ispunjava uvjete, da se prijavi na konkurs, ali na konkursnoj komisiji i upravnom odboru kasnije je da stave u prvi plan one kriterije koji će osigurati profesionalan, nezavisan i transparentan rad javnog servisa. Sve to u interesu javnosti, a ne u interesima nacionalnih i političkih centara moći", zaključila je Rudić