Klizište u Kaknju i dalje aktivno: Mještani strahuju od novih padavina

Samo petero djece iz sela Mramor, koje se nalazi u krugu eksploatacione zone površinskog kopa Vrtlište gdje je ovih dana došlo do pomjeranja velike količine jalovine, krenulo je u školu. Ostali su kućama, jer je na dionici puta kojom moraju doći do škole klizište i dalje aktivno.

Ekipa Anadolu Agency (AA) posjetila je područje pogođeno klizištem. Do sela Mramor dolazi se kroz odlagalište jalovine u okviru "Površinskog kopa Vrtlište". Na svakom dijelu vidljivi su tragovi pokretanja klizišta koje je na nekim mjestima napravilo pomjeranje jalovine i do deset metara.

U selu Mramor vidimo mještane koji gledaju u klizište koje je pokrenuto samo nekoliko metara od njihovih kuća. Kako su kazali, primijete promjene i pomjeranje tla koje je i dalje aktivno. Uzvodno je došlo do akumuliranja vode i formiranja vještačkog jezera. Ispred kuće sreli smo Izeta Ramića. 

"U strahu smo. U strahu smo kada se vozimo dijelom kojim ste vi došli. Došli ste preko kopa. Postoji mogućnost da se tlo uvijek pomjeri i da vas odnese zajedno s autom. Kuće su pukle. Na kućama su pukotine. Kada budu kiše ne znamo šta će biti. Još veća katastrofa. Moja kuća je najbliža klizištu. Neke komšije su ovih dana privremeno otišle nekim rođacima", pojasnio je Ramić. Postoji veliki strah od padavina koje bi mogle samo pogoršati stanje.

Strah postoji i kod Hamde Husike koji je rođen u selu Mramor.

"Iznenađeni smo, jer dosad nismo doživjeli ovako nešto. Ima i straha, svega. Prvih dana nismo nikako spavali, sada je malo bolje. Bili smo, a i sada smo odsječeni. Ima ovaj alternativni put, drugog nemamo. Djeca nisu išla u školu, sada idu samo neka. Ružan je osjećaj biti blizu klizišta", ispričao je Husika.

Kako je kazao, pomjeranje tla se posebno osjeti u donjem dijelu sela Mramor, koje se nalazi bliže klizištu.

O planovima, ali i trenutnoj situaciji u vezi s klizištem, pitali smo i direktora Rudnika mrkog uglja (RMU) Kakanj, Kasima Alajbegovića, koji je kazao da pokazatelji govore da se klizište smiruje. Dakle, ovih dana je manje napredovalo, u odnosu na prethodne dane.

"Još uvijek nije stalo. Nivo akumulacije rijeke Ribnice iznad klizišta koje je potpuno zatvorilo protok rijeke je na koti od 411 metara. Štab je donio zaključak da danas sa bagerima počnemo sa izradom prelivnog kanala na desnoj strani u kontaktu dostignutog klizišta i stabilnog dijela na strani Ribnice tako da bi se mogla vratiti u svoje korito prema donjem Kaknju", pojasnio je Alajbegović.

Prema njegovim riječima, očekuju nadolazak vode i sada je nemoguće ispumpavati trenutnu količinu vode. Komisija koja je formirana ovih dana obišla je kuće u donjem Kaknju, koje su poplavljene 2014. godine.

"Rudnik ide u smjeru da izvrši eksproprijaciju tog dijela, jer u narednim decenijama rudnik će formirati deponiju i na ovom dijelu, ali i šire, kada rijeku Ribnicu za neka tri ili četiri mjeseca usmjeri kroz tunel koji je u završnoj fazi izgradnje", istakao je Alajbegović.

Potpisali su i ugovor s jednom firmom koja će odmah danas početi s pripremom mašina i u roku od mjesec dana da završi izlaz iz tunela ispod komunikacije koridora 5C, regionale prema Zenici, dakle, spoj s rijekom Bosnom.

"Nastojat ćemo održavati preliv preko ovog kanala. Buldožerima ćemo pokušat izvršiti stabilizaciju ovog dijela masa koje su zauzele svoj prostor u dolini rijeke Ribnice. Prema mjerenjima, oko 8 miliona metara kubnih odložene jalovine skliznulo se sada. Imali smo situaciju da kopamo ugalj na površinskom kopu i da prošle godine rudnik od tog dijela preživljava i proizvodi količine koje su uz još neke rudnike dovoljne da držimo blokove u Termoelektrani Kakanj", naglasio je Alajbegović.

Kako je kazao, trebali su i vjerovatno se ovo danas ne bi desilo da su zatvorili komunikacije koje su postojale dolinom rijeke Ribnice, a ono što je odlagano u vrhu razložili po toj padini.

"Bili smo prinuđeni da tu komunikaciju održavamo zbog ljudi koji žive u selima uzvodno. Tu su bila dva sela. Donji Mramor je ranije iseljen, a ostao je gornji Mramor. Njihov zahtjev je da se oni isele, jer im je oduzeta gotovo sva zemlja tako da im se suzio životni prostor. Nalaze se između deponije koja je sve bliže njihovim kućama i koja ima određeni uticaj na njihov život i planine Kićeva. Njihova kompletna putna komunikacija je kroz našu deponiju", pojasnio je Alajbegović.

Podsjetio je da je selo Ribnica bilo selo koje je imalo mnogo više kuća nego danas. Ostalo je samo nekoliko porodica, dok su se ostali odselili.

"Nehumano je dalje držati ljude u takvom ambijentu. U ponedjeljak su bili tu i mi se slažemo da treba naći novac, platiti imovinu i ovim ljudima koji su ostali tu kako bi oni negdje drugo našli svoj životni prostor. U Ribnici ima oko pet-šest porodica. U donjem Kaknju isto oko pet-šest kuća. U Mramoru imamo 50-tak domaćinstava. Mramor je sada na stabilnom dijelu, klizište je pored. Ljudima nije jednostavno, ali zaslužuju da se s njima razgovara i da se nađe rješenje", istakao je Alajbegović. Poručio je da "rudnik treba da kopa, jer ovoj državi treba uglja, odnosno električne energije".

"Po planovima, dolina rijeke Ribnice je buduća deponija odlagališta kopanja sa površinskog kopa Vrtlište. Tunel koji je u završnoj fazi će preuzeti taj donji tok rijeke Ribnice i osloboditi ga za odlaganja jalovine", dodao je Alajbegović.