Kako je Država Katar vratila Sarajevu i BiH Gazi Husrev-begovu biblioteku

Ovih dana obilježava se 486. godišnjica Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, koja je skoro pola milenija čuvar znanja, našeg  historijskog pamćenja, nauke, duhovnosti, rukopisa i arhivske građe, ali i jedan od simbola Sarajeva. 

Na današnji dan prije devet godina „Gazi Husrev-begov dragulj“ je svečano otvorio svoja vrata.

Piše: Faruk Vele

"Gazi Husrev-begova biblioteka je centralni dio naše bosanskohercegovačke memorije, našeg pamćenja i naših kulturnih, naučnih i umjetničkih ostvarenja, našeg bitisanja ovdje i našeg trajanja", kazao je reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini dr. Husein-ef. Kavazović.

Osnovana 8. januara 1537. godine, ovo je jedna je od najznačajnijih ustanova tog tipa na Balkanu. Danas Biblioteka ima oko 120.000 bibliotetskih jedinica u koje spadaju rukopisi, knjige, različiti dokumenti i časopisi, te skoro 17.000 rukopisnih djela. Spomenute jedinice pisane su na arapskom, perzijskom, bosanskom i još nekim evropskim jezicima.

Rukopisi potječu iz raznih krajeva islamskog svijeta, osobito iz velikih i značajnih kulturno-naučnih centara kao što su Istanbul, Mekka, Medina, Kairo, Bagdad… Značajan broj ovih rukopisa potječe iz bosanskih gradova i sela, gdje su mnogi Bošnjaci, muslimani pisali originalna djela ili prepisivali knjige drugih autora iz svih tada poznatih naučnih disciplina.

"Ovo je naš projekt"

S obzirom da Gazi Husrev-begova biblioteka u svojoj dugoj povijesti nikada nije imala namjenski izgrađenu zgradu za čuvanje i korištenje njenog knjižnog blaga, 2003. godine su započeli radovi na izgradnji adekvatne i savremno opremljene grade Biblioteke. Izgradnja modernog objekta od 2003.  do druge polovine 2013. godine odvijala se i realizirala u tri faze: betonski i zanatski radovi, te opremanje objekta. 

Izgradnjom nove zgrade, biblioteka se vratila u svoj dom, tamo gdje je i osnovana, u kompleks Gazi Husrev-begova vakufa.

Budući se 22. januara navršava i tačno 30 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa Bosne i Hercegovine i Države Katar, važno je podsjetiti da je upravo Država Katar imala posebno važnu ulogu da bi se Biblioteka „vratila u svoj dom“. Naravno, uz Islamsku zajednicu u BiH, domaće pregaoce i istaknute zvaničnike. 

Katar je jedna od država "koje već dugi niz godina ulažu u ekonomski, socijalni i kulturni razvitak BiH". Izgradnja objekta krenula je prije tačno 20 godina zahvaljući upravo zahvaljujući donaciji države Katar i njenog tadašnjeg emira Šejha Hamada bih Khalife Al Thanija.

"Vizionaski duh velikog Gazi Husrev-bega ovu biblioteku je utemeljio 1537. godine. Dobrotvori, narod i vlada prijateljske Države Katar danas na dar narodu BiH predaju novu zgradu Biblioteke, koja će omogućiti da  Gazi Husrev-begova vizija traje“, bile su riječi glumca Izudina Bajrovića, nakon kojih su studenti Mediha Zukić i Adnan Zahirović otkrili ploču pred reisu-l-ulemom Kavazovićem i ministrom vakufa Države Katar ministrom vakufa države Katar dr. Gajsom bin Mubarek Ali Umranom Al-Kuwwarijem.

Donacija Države Katar, kako je tada prenio list „Preporod“, omogućila je „realizaciju dugogodišnje ideje o izgradnji namjenske zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke“. 

„Ostat će zauvijek upamćena, za nas historijska rečenica tadašnjeg emira Šejha Hamada bin Khalife Al Thanija: „Ovo je naš projekt“, kada je u Dohi oktobra 2002. godine obećao finansiranje nove izgradnje Gazi Husrev-begove biblioteke. Ukupna donacija Države Katar za izgradnju nove zgrade Biblioteke u Sarajevu iznosi oko 8.850.000 američkih dolara (USD), odnosno oko 13,000.000,00 KM. Zato hvala Državi Katar, hvala njenome bratskom narodu, hvala emiru Države Katar Šejhu Tamimu bin Hamadu Al Thaniju na ovome velikom daru“, kazao je u svom obraćanju direktor Biblioteke dr. Mustafa Jahić.

Ministar Al-Kuwwari je u tim značanim povodom naglasio značaj biblioteka za ljudski prosperitet uopće.

„Mi, Država Katar, pod vođstvom emira Al Thanija, znamo koliko je bitno da se naobrazba muslimanske zajednice uzdiže i ljudske zajednice uopće, uz davanje akcenta na intelektini razvoj ljudi u cilju jačanja mira u svijetu. Podrška Katara biblioteci jeste podrška instituciji koja je u prošlosti izgradila veliki intelektualni potencijal, ona je dala čitave generacije učenjaka koji su nosili islamsku misao stoljećima. Na taj način se čuva islamsko i kulturno naslijeđe ljudske civilizacije“, naveo je Al-Kuwwari.

Proučio je da  Država  Katar  pod vodstvom šejha Tamima „želi posvetiti svu pažnju svim narodima u služenju islamu pri služenju umjerenosti i na taj način sačuvati sliku umjerenosti koja jeste islam“.

„Ne mogu da ovom prilikom ne zahvalim šejhu  Tamimu bin Hamadu i njegovom ocu što ulažu ogromne napore i daju izuzetan doprinos jačanju kulture tolerancije, međusobnog uvažavanja  i služe islamu i muslimanima, kao i ljudima  općenito, i u Kataru i u cijelom svijetu“, poručio je.

"Svjedočimo ljubavi i plemenitosti"

Prilikom otvorenja zgrade 15. januara 2014. godine reis Kavazović  je istakao da je ovo „veliki dan za muslimane“ i Islamsku zajednicu u BiH, jer je „naše historijsko pamćenje dobilo novi dom, nove odaje i utočište“.

"Naravno, ovaj veliki posao nije mogao biti okončan bez pomoći tadašnjeg emira države Katar, plemenitog Hamada bih Khalife Al Thanija, neka ga Allah poživi i sačuva, čijoj plemenitosti i ljubavi svjedočimo. Izgradnja Gazi Husrev-begove biblioteke  posjetila nas je na velika djela Vaših predaka od Sinda do Andaluzije. Sarajevo je imalo čast da bude jedno od njih. Gospodine ministre, zahvaljujemo se narodu i vladi države Katar, premijeru Abdullah bin Nasseru bin Khalifi Al Thaniju i Vama osobno na iskazanoj pažnji koji se  posvetili realizaciji ovog projekta".

Brojni mediji izvještavali su tih dana januara 2014. sa svečanost u Sarajevu. List „Dnevni avaz“ je ministra Al-Kuwwarija proglasilo „ličnošću dana“, naglašavajući da je „Katar ovom značajnom donacijom još jednom potvrdio da je prijatelj naše zemlje, te da ruku želi pružiti tamo gdje je najpotrebnije“. „Oslobođenje“ je prenijelo da je svečano otvorenje Biblioteke „istinski blagdan kulture i pamćenja“,  a „Dnevni list“ podvukao da je „Katar darovao knjižnicu“.