Inspekcija utvrdila uzrok crnih mrlja na Vrbasu

Alge su uzrok zamućenja koje se pojavilo na Vrbasu, mišljenje je stručnih timova "Vodovoda" Banja Luka, Prirodno-matematičkog fakulteta i Instituta za javno zdravstvo RS, koji su izlazili na teren, nakon što se pojavila mrlja na rijeci Vrbas uzvodno od brane Bočac u istoimenoj vještačkoj akumulaciji, potvrdila je Vodna inspekcija RS.

Prizor na Vrbasu od kojeg hvata jeza

"U nedjelju predstavnici Instituta za javno zdravstvo RS uzeli su uzorak vode iz pomenute akumulacije, koji je dostavljen na analizu u Beograd radi utvrđivanja uzroka zamućenja. Takođe, danas je planirano i uzorkovanje Instituta za vode iz Bijeljine. Zbog pojave cvjetanja algi 'Vodovod' Banja Luka vrši permanetno praćenje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti vode i do ovog momenta nisu uočene bilo kakve negativne promjene", navode iz Inspektorata RS.

U proteklim danima pojava tamne mrlje na Vrbasu izazvala je zabrinutost Banjalučana obzirom da se vodozahvat s kojeg se Banja Luka snabdijeva vodom nalazi nizvodno od lokacije na kojoj se pojavila mrlja. Prethodno je došlo i do pucanja mreže koja zadržava krupni otpad koji donosi Vrbas.

Nije Drina jedina: Vrbasom plutaju tone smeća

"Plutajući otpad koji se zadržavao na zaštitnoj mreži Eko centra 'Bočac', a koji je nakon pucanja mreže proteklih dana ušao u akumulaciju Hidroelektrane 'Bočac', najvećim dijelom stiže iz gornjih tokova, odnosno Federacije BiH i može biti okidač za ovu pojavu i sigurno negativno utječe na kvalitet vode u akumulaciji", kažu u Inspektoratu RS.

Podsjećaju da Inspektorat u julu prošle godine inicirao sastanak sa predstavnicima svih relevantnih institucija i privrednih subjekata radi pronalaska efikasnog rješenja za otpad koji se zaustavio na mreži, nakon čega su po nalogu vodnog inspektora Hidroelektrane na Vrbasu uklonile oko 6.000 kubika otpada sa zaštitne mreže.

USA Today: Bosanske rijeke začepljene smećem, rješenja ni na vidiku

"Dinamika uklanjanja otpada nije jednaka dinamici pristizanja otpada, te imamo stalno prisustnu akumulaciju plutajućeg otpada na mreži, a ovo je naročito izraženo u periodu većih padavina. Velike količine otpada stvaraju veliki pritisak na mrežu, što ima za posljedicu pucanje mreže", navode iz Inspektorata.

Iz Neretve izvadili 30 hiljada plastičnih boca

Navode da se zaštitna mreža nalazi na granici entiteta, RS i Federacije Bosne i Hercegovine, a većina otpada dolazi iz općina koje se nalaze uzvodno, te je u rješavanje ovog problema neophodno uključiti i nadležne institucije FBiH.

"Potrebno je pronaći funkcionalne pravne i finansijske modalitete, koji bi omogućili nesmetano funkcionisanje zaštitne mreže, odnosno kontinuirano uklanjanje plutajućeg otpada", smatraju u Inspektoratu RS.