Hadžidedić: Domovi naroda su izmišljeni u Daytonu i moraju biti zauvijek odbačeni

Modificirani prijedlog za izbor izaslanika u klubove Doma naroda Parlamenta FBiH koji je izradio Institut za društveno politička istraživanja iz Mostara (IDPI), objavio je Hrvatski medijski servis blizak Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH.

Još krajem 2020. godine IDPI je uputio svoj prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kojim bi se provele sve presude Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), a koji je drugačiji od drugih modela koji su predlagani u javnosti.

Tim povodom za portal Radiosarajevo.ba komentar je dao prof. dr. Zlatko Hadžidedić.

Komentar prenosimo u cijelosti:

"Nikakva dodatna matematika, odakle god dolazili pojedini prijedlozi, ne može izmijeniti ustavnu strukturu Federacije BiH, a time i same Bosne i Hercegovine, putem Izbornog zakona.

Za izmjenu ustavne strukture neophodno je predložiti amandmane na Ustav, ili potpuno novi Ustav, u proceduri koja je Ustavom prethodno propisana, Temeljni pravni dokument, a to je Ustav, ne može se mijenjati nikakvim pod-ustavnim, zakonskim dokumentom.

Nepostojeće pravno utemeljenje

Moguće je samo mijenjati ustavnu strukturu države obrnutim putem - dakle, prvo izmjena Ustava, a onda svi ostali zakoni moraju biti usklađeni s Ustavom.

Krajnje je vrijeme da nas prestanu zamajavati ovakvim prijedlozima koji nemaju nikakvo pravno utemeljenje i koji se protive pravnoj logici na kojoj su izgrađeni svi državni sistemi na svijetu.

Napokon, treba reći da i sama konstrukcija u postojećem Ustavu, koja podrazumijeva Dom naroda, zapravo posve odudara od pravne logike koja postoji u ustavima svih drugih država koje imaju dvodomne parlamente.

U svim drugim državama sa dvodomnim parlamentima, u donjem domu su građani zastupljeni direktno, po proporcionalnom principu, dok gornji dom zastupa sastavne teritorijalne jedinice - regije, kantone, federalne jedinice - po principu paritetne zastupljenosti.

Tako, naprimjer, američki Senat, kao gornji dom američkog Kongresa, zastupa 50 država, i svaka država je zastupljena sa po dva senatora. Slično je i sa njemačkim Bundesratom, ili bilo kojim gornjim domom u bilo kojoj državi sa dvodomnim parlamentom: uvijek su zastupljene teritorijalne jedinice koje sačinjavaju tu složenu državu, i te jedinice su zastupljene po principu pariteta.

I u predratnoj Republici Bosni i Hercegovini, gornji dom Parlamenta je bio konstituiran kao Dom općina, dakle, kao dom u kojem su po principu pariteta bile zastupljene općine kao konstituentni elementi te države. Jedino u post-ratnoj Bosni i Hercegovini taj princip je izigran, tako da je država podijeljena na sastavne jedinice, i te jedinice na pod-jedinice (država je podijeljena na dva entiteta i distrikt Brčko, Federacija je podijeljena na kantone), a ipak ni te jedinice, ni pod-jedinice, nisu zastupljene u gornjem domu Parlamenta BiH i gornjem domu Parlamenta Federacije BiH.

Kategorija naroda

Umjesto toga, umetnuta je neodredljiva kategorija "naroda", iako su prethodno ti "narodi" - upravo zbog toga što su bili teško odvojivi jedan od drugog i neodredljivi kao pravne kategorije - zahtijevali zasebne, fizički odvojene teritorijalne jedinice (entitete i kantone).

Štaviše, i rat i svi mirovni pregovori, planovi i Daytonski sporazum bili su zasnovani na principu stvaranja zasebnih teritorijalnih jedinica, kako se ti "narodi" ne bi međusobno miješali i time, kako se tada tvrdilo, "ugrožavali" jedan drugog.

Dakle, već samo postojanje entiteta i kantona u daytonskoj strukturi Bosne i Hercegovine podrazumijeva da su ti "narodi" zastupljeni preko teritorijalnih jedinica u koje su razdvojeni. Po pravnom principu koji nalaže da struktura parlamenta mora odražavati postojeću strukturu države, ovi "narodi" morali su biti zastupljeni u gornjim domovima Parlamenta BiH i Parlamenta Federacije upravo preko tih teritorijalnih jedinica.

Tako je, prema postojećoj ustavno-pravnoj logici koja vlada u ostatku svijeta, gornji dom Parlamenta BiH morao biti konstituiran kao Dom entiteta, sa dva entiteta i Distriktom Brčko, zastupljenim po principu pariteta: sva tri konstituentna elementa, i entiteti i Distrikt Brčko, morali su dobiti jednak broj zastupnika.

Isto tako, gornji dom Parlamenta Federacije BiH morao je biti konstituiran kao Dom kantona, zastupljenim po principu pariteta: svaki kanton, kao konstituentni element Federacije BiH, morao je dobiti jednak broj zastupnika.

U suprotnom, ako "narodi" nisu zastupljeni posredstvom navedenih teritorijalnih jedinica, postavlja se pitanje: zašto je vođen rat za teritorije, i zašto su mirovni planovi i Daytonski mirovni sporazum, sa svojim Aneksom 4 kao Ustavom BiH, uzeli te teritorije, većim dijelom zaposjednute silom tokom rata, kao sastavne jedinice i države Bosne i Hercegovine i Federacije BiH?

Izmišljeno "legitimno predstavljanje"

Također, zašto je vođen rat i zašto su mirovni planovi i Daytonski sporazumi dizajnirani na pomenuti način, sa etnički zasnovanim teritorijalnim jedinicama, ako su ti "narodi" - teško odvojivi jedan od drugog i praktično neodredljivi kao pravna kategorija - mogli biti direktno zastupljeni u gornjem domu Parlamenta Bosne i Hercegovine po principu paritetne zastupljenosti, mimo teritorijalnih jedinica koje su im dodijeljene u procesu rata i etničke podjele zemlje? 

Ovako, "narodi" su dvostruko zastupljeni - kroz teritorijalne jedinice koje su im dodijeljene na etničkom principu i unutar kojih imaju punu autonomiju, i kroz tzv. Domove naroda. A time se, opet, krši jedan od osnovnih ustavno-pravnih principa koji nalaže da jedan pravni subjekt ne može biti dvostruko zastupljen u ustavnoj strukturi države.

Dakle, umjesto da se bavimo izmišljenim kategorijama, kao što je "legitimno predstavljanje", i pravno neodredljivim kategorijama, kao što su "narodi", krajnje je vrijeme da postavimo pitanje: kada će postojeći ustavi u Bosni i Hercegovini biti usklađeni sa ustavno-pravnom teorijom i praksom kakva vlada u svim ostalim državama na svijetu?

Povratak na Republiku BiH

U tom svjetlu, ako ne mijenjamo postojeću daytonsku strukturu države, a namjeravamo zadržati dvodomnu strukturu parlamenata, s donjim domovima u kojima su građani zastupljeni po proprcionalnom principu, gornji domovi moraju biti konstitutirani kao Dom entiteta na nivou države Bosne i Hercegovine, kao Dom kantona na nivou Federacije BiH, i kao Dom općina na nivou Republike Srpske.

Naravno, unutar ovakve strukture države moguće je uspostaviti i jednodomnu strukturu parlamenata, tako da i država i entiteti imaju samo Predstavničke domove u svojim Parlamentima.

A moguće je i da napustimo daytonsku strukturu, i da se vratimo strukturi Republike Bosne i Hercegovine, sa dvodomnim Parlamentom, u kojem će gornji dom biti konstitutiran kao Dom općina. Moguće je i napraviti novi Ustav, sa novom strukturom države i novom strukturom parlamenta.

Ali, ono što ne smijemo ni po koju cijenu dozvoliti je da se struktura države i parlamenata i dalje razilazi sa ustavno-pravnim principima koji vladaju u ostatku svijeta, te da i dalje dozvoljavamo dvostruku zastupljenost "naroda", kroz njihove autonomne teritorijalne jedinice i kroz tzv. domove naroda.

Domovi naroda, kao kategorija izmišljena u Daytonu, moraju biti zauvijek odbačeni kao koncept koji ne postoji u ostatku svijeta i koji se razilazi sa postojećom ustavno-pravnom teorijom i praksom."