Galić: Priča da Bošnjaci "guše" Hrvate je laž,Primorac zaboravlja posljedice fašističke Herceg-Bosne

U organizaciji Pododbora za Europu unutar Komiteta za vanjske poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa održano je saslušanje o situaciji na Zapadnom Balkanu pod nazivom "Put ka stabilnosti na Zapadnom Balkanu".

Kontroverzni hrvatski lobista Max Primorac je, manirom Milorada Dodika, Hrvate u Bosni i Hercegovini nazvao progonjenom hrišćanskom zajednicom koju ugrožavaju muslimani.

Na opasnost sličnog narativa upozoravali smo i ranije, a više o tome možete pročitati OVDJE.

Narativ Milorada Dodika

"Balkanu ne ide najbolje. Trideset godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, nakon milijardi potrošenih od američkih poreznih obveznika, Bosna i Hercegovina je propala država. Odnosi između Srba, Hrvata i Bošnjaka, konstitutivnih naroda, prožeti su nepovjerenjem, ekonomija je slomljena, populacija se brzo smanjuje, država je u stalnoj krizi. Vrijeme je da se zaustavi 'nation bilding' katastrofa", kazao je Primorac.

Povodom novih vanjskih pokušaja zaoštravanja unutarašnjih odnosa u BiH, za portal Radiosarajevo.ba govori Štefica Galić, urednica, novinarka aktivistica i humanistkinja, žena koja je 1993. godine, u jeku kampanje etničkog čišćenja u tzv. Herceg-Bosni, u svome Ljubuškom, zajedno sa suprugom Nediljkom, spašavala komšije Bošnjake, dobitnica njemačke nagrade Johan Philipp Palm za slobodu govora u 2018. godini.

"Tvrdnja da Hrvati u BiH trpe toliku diskriminaciju da im je neophodan etnički entitet za 'spas' ne odgovara stvarnosti. Hrvati su zastupljeni u svim institucijama, sudjeluju u vlasti i u mnogim sredinama imaju ključnu političku i društvenu vidljivost. Optuživati Bošnjake da su 'brojniji muslimani' koji 'guše' Hrvate čista je laž koju papagajski ponavljaju desničarske srpsko-hrvatske stranke koje teroriziraju građane u cijeloj BiH. Današnje zagovaranje trećeg entiteta gotovo je u potpunosti usklađeno s narativima Milorada Dodika u Banjoj Luci. Iza oba projekta stoje iste politike etničke teritorijalizacije, iste ideje 'osiguranja etničkih prostora' i isti obrasci destabilizacije države. Ironija i tragedija takvih zahtjeva jest u tome što se pozivaju na zaštitu 'ugroženog naroda', dok u Banjoj Luci i širem području RS-a Hrvata gotovo više i nema – etnički su očišćeni, sustavno i bez ikakve odgovornosti", govori Galić za Radiosarajevo.ba.

Zalažući se za "treći entitet”, Primorac zanemaruje mračnu prošlost projekta Herceg-Bosna, koji je u svojoj osnovi bio fašistički, povezan sa zločinima, progonima i etničkim čišćenjem Bošnjaka u zapadnoj Hercegovini i Središnjoj Bosni. 

"Povijesne presude i međunarodne osude tih djela jasno pokazuju da nije riječ o političkoj fikciji, nego o stvarnim ljudskim zločinima (111 godina zatvora herceg-bosanskoj 'šestorci'). U tom kontekstu, ideja povratka na etnički definiranu entitetsku državu nije samo politički povratak u devedesete – ona je i moralno nepodnošljiva i neprihvatljiva. Mi iz Hercegovine dobro znamo što znači kada se politika gradi na strahu, podjelama i 'etničkim rješenjima'. Osjetili smo, i danas osjećamo, posljedice takvih koncepata. Oni ne donose stabilnost, nego produbljuju podjele, cementiraju nepravdu i udaljavaju Bosnu i Hercegovinu od građanskog uređenja u kojem će svaki čovjek imati jednaku vrijednost i sigurnost, bez obzira na to gdje živi", upozorava sagovornica portala Radiosarajevo.ba.

Opasnost od novog konflikta

Prema njezinim riječima, ovakva retorika o navodnoj "ugroženosti” jednog naroda i o "spašavanju” kroz etničku homogenizaciju nosi sa sobom realnu opasnost od ponovnog konflikta, produbljivanja etničkih podjela i nepovjerenja te legitimira društvenu segregaciju.

"Retoriku utemeljenu na strahu, 'etničkom spašavanju' i relativiziranju povijesti potrebno je otvoreno kritizirati, ne samo radi istine o prošlosti, nego i radi odgovornog suočavanja s budućnošću. Treći entitet nije formula za jednakopravnost, nego mehanizam za daljnju fragmentaciju zemlje. Umjesto novih linija razdvajanja, Bosni i Hercegovini trebaju snažnije institucije, vladavina prava i dosljedna zaštita ljudskih i manjinskih prava u svakom njezinom dijelu, pa i u onima gdje su Hrvati gotovo nestali", zaključila je Galić.