Egrlić o ekonomskim mjerama za poboljšanje ukupnog ambijenta u zemlji: 'Naša ekonomija to treba'

Imamo li adekvatna rješenja za ublažavanje krize i kakva je ekonomska politika vladajućih?

Gosti emisije Rezime na Federalnoj televiziji bili su Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, i Rijad Hasić, član Udruženja poslodavaca Federacije.

Godina iza nas bila je puna izazova i jako turbulentna i na makroekoenomskom i na lokalnom planu, ocijenio je Egrlić. Kaže da je prošlu godinu obilježila teška situacija u poslovnoj zajednici i pad izvoza za više od šest posto.

"Naš najvažniji resurs – elektrometalski sektor, odnosno aluminijum i proizvodi od aluminijuma, doživio je pad izvoza. Imamo interesantne pokazatelje iz Njemačke, možda našeg najvažnijeg tržišta u Evropi. Njemačka je imala usporen rast, ali nije došlo do pada izvoza, u Njemačku smo i dalje imali rast.", pojasnio je Egrlić.

"Na nivou EU došlo je do pada od preko pet posto. U ostatak svijeta od preko osam posto je pad izvoza. Na tržište EFTA-e smo imali rast izvoza. U tekućoj godini možemo očekivati stabilizaciju naših tržišta, stabilizaciju inflacije u EU što bi trebalo da se prelijeva na BiH i ponovni rast izvoza", dodao je.

Inflacija se stabilizira, pad je usporen, sveden je na minimum, dodaje on, a ova godina će pokazati da će se inflacija stabilizirati u potpunosti, da će BiH pratiti zemlje EU.

Egrlić također ističe da praksa govori da kada cijene dostignu određeni nivo vrlo teško se vraćaju nazad i padaju, ključno je da ostanu na tom nivou, smatra on.

Hasić navodi da će pitanje minimalne plate biti riješeno kroz fiskalnu reformu zato što je najavljeno da bi ona trebalo da uključi rasterećenja poslodavaca, odnosno sniženje stopa doprinosa, samim tim minimalna plata će morati porasti.

"Od izuzetnog značaja je da se trošak plata koji poslodavci imaju uskladi sa međunarodnim indikatorima. Vi tačno imate definirano koliko je trošak plata za koju industriju na nivou EU. Mi bismo trebali da idemo u tom pravcu da trošak plata snizimo, a poslodavci će voditi računa da one budu usklađene sa određenim tržišnim benchmarkom za tu industriju", objašnjava Hasić.

Ako rast plata ne bude pratilo rasterećenje privrede kroz smanjenje poreza i doprinosa doći će do kolapsa kompletnog sistema, tvrdi Egrlić.

"Plata raste, tržište rada je takvo da pritišće poslodavce i plate moraju rasti i one rastu. Da bi ozbiljnije rasle mora doći do rasterećenja privrede. Mora doći do ukupnog kreiranja boljeg poslovnog ambijenta u BiH. Mi moramo biti destinacija prihvatljiva i za domaće i za strane investitore", kazao je.

Egrlić dalje navodi da "imamo sreću da i pored ovakve teške političke situacije, EU je prepoznala region kao ozbiljnog dobavljača i u tom smislu se ekonomija razvija na samostalan način. Nadležni organi moraju više raditi na kreiranju boljeg poslovnog ambijenta i moraju osigurati ono što je neophodno kako nam ne bi zaključali vrata EU."

Hasić je konstatirao da je povećanje cijene električne energije nešto što privatni sektor nije očekivao jer, kako kaže, povećanje bilo koje vrste inputnog troška se odražava na sveukupno poslovanje u smislu profitabilnosti, piše Biznisinfo.

"Mi smo tražili da se uradi, ne povećanje, nego smanjenje električne energije. Ovo je moment kada bh. firme koje su konkurentne mogu da rade puno više poslova za tržište EU i nama je u cilju da uzmemo što više tog posla. Jedan od scenarija je da će firme svoje poslovanje izmjestiti iz BiH. Trebalo je raditi na modalitetu da se ne diže cijena električne energije jer će to neminovno dovesti do poskupljenja", smatra on.

Kada je riječ o ekonomskoj politici Vlade FBiH, Hasić je naglasio da je još uvijek rano donositi bilo kakve ocjene.

"Vlada pokušava dati signal da je predana ekonomskom razvoju i reformama. Nadam se da ćemo u narednih šest mjeseci vidjeti konkretne rezultate tih reformskih procesa", rekao je on.

Na pitanje koje su to ekonomske mjere za poboljšanje ukupnog ambijenta u zemlji, Egrlić odgovara:

"Kada bih ja bio u poziciji, ono što bih hitno uradio je rasteretio privredu, kako poreza i doprinosa na plate tako i raznih fiskalnih i parafiskalnih nameta. Uveo bih diferenciranu stopu PDV i neke proizvode od životnog značaja oslobodio ili smanjio PDV na minimum. To je provodivo. Tu su i poticajne mjere. Naša ekonomija to treba", zaključio je on.