Čeka nas i poskupljenje struje? Bh. energetski sektor u kraj godine ulazi uz velike probleme

Bosanskohercegovački elektroenergetski sektor ulazi u završnicu godine uz ozbiljne probleme. Proizvodnja uglja je na historijski niskom nivou, elektroprivrede bilježe gubitke, a sve veća potreba za uvozom električne energije dodatno pritišće poslovanje.

Kako navodi Federalna u svojoj analizi, rudnici se suočavaju s višemilionskim gubicima, zastarjelom tehnologijom i problemima u proizvodnji, dok su pojedine termoelektrane pred zatvaranjem. Istovremeno, BiH zaostaje za regionom u korištenju potencijala hidroenergije i energije vjetra.

Stanje je teško

Energetski stručnjak Almir Muhamedbegović upozorava da je stanje posebno teško u termoelektranama Elektroprivrede RS, navodeći da su one u ozbiljnim problemima i da se ugalj nabavlja praktično iz dana u dan. Dodatni problem predstavlja odnos tržišne i regulisane cijene električne energije. Edhem Bičakčić, stručnjak za energetiku i počasni član CIGRE, za Federalnu televiziju istaknuo je da je cijena električne energije na tržištu u trenutku kada je davao izjavu iznosila 320 eura po megavat-satu, dok se domaćinstvima prodavala za oko 40 eura. Takva razlika, upozorava, dugoročno otežava održivost poslovanja elektroprivreda.

Trending

Vučić nakon izbornog poraza ugostio Orbana: "Nismo izgubili svoje dostojanstvo. Vratit ćemo se"

Problemi su vidljivi i u poslovanju Elektroprivrede BiH. Prema revidiranom planu poslovanja, kompanija planira dodatno zaduživanje, dok bi oko 119 do 120 miliona maraka ranije isplaćenih avansa rudnicima za neisporučeni ugalj trebalo biti pretvoreno u dugoročne pozajmice. Muhamedbegović dodaje da Elektroprivreda BiH pokušava održati likvidnost novim zaduženjem kod komercijalnih banaka u iznosu od 50 miliona maraka. Bičakčić upozorava da bi gubici elektroprivreda do kraja godine mogli biti znatno veći od trenutno iskazanih.

BiH i dalje nema berzu električne energije

Poseban problem predstavlja činjenica da Bosna i Hercegovina još nema vlastitu berzu električne energije. Trgovina se obavlja preko berzi u Srbiji i Mađarskoj, dok je BiH jedina država u regiji bez vlastitog organizovanog tržišta električne energije. Muhamedbegović smatra da takva situacija znači i manjak transparentnosti na tržištu te upozorava na mogućnost zloupotreba. Uspostavljanje berze zahtijeva usvajanje državnog zakona, što godinama prate politička neslaganja.

Bičakčić, osim berze, zagovara uspostavljanje sistema certificiranja zelene energije i ETS sistema, kako bi prihodi povezani s emisijama ugljika ostajali u Bosni i Hercegovini. Sve to dolazi u trenutku kada elektroprivrede pokušavaju održati proizvodnju i likvidnost, dok troškovi uvoza električne energije rastu. Eventualno povećanje cijena za domaćinstva tako bi moglo dodatno opteretiti kućne budžete, ali i privredu.

Federalna upozorava da se problemi u energetskom sektoru više ne mogu posmatrati samo kroz poslovanje pojedinačnih rudnika i elektroprivreda, već kao pitanje dugoročne održivosti energetskog sistema Bosne i Hercegovine:

"U iščekivanju poskupljenja, postavlja se pitanje hoće li iznova teret sanacije gubitaša i političkih kompromisa stići na adrese bh. građana? Kako je bogato bh. tlo, od potencijala za budućnost, pretvoreno u minus i dug, jer svaki kilovat više za građane je udar na budžet, a za privredu radnik manje?"