Poskupljenje struje sve izvjesnije: BiH trebaju milijarde za modernizaciju elektroenergetske mreže
Bosna i Hercegovina u narednim godinama morat će izdvojiti milijarde maraka za modernizaciju elektroenergetske mreže, a rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora dodatno će povećati pritisak na postojeću infrastrukturu. Zbog toga bi korekcija cijena električne energije mogla biti neizbježna, ali uz odgovarajuću zaštitu socijalno ugroženih građana, upozorava Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE.
Elektroenergetski sektor BiH nalazi se pred velikim izazovima. Iako se kapaciteti solarnih i vjetroelektrana povećavaju, postojeća prenosna i distributivna mreža još nije u potpunosti spremna prihvatiti nove količine električne energije.
Prema procjenama, BiH bi u naredne četiri godine mogla dobiti između 500 i 600 megavata novih kapaciteta obnovljivih izvora energije godišnje. Bajramović upozorava da bi takav rast, bez odgovarajućih ulaganja u infrastrukturu, mogao izazvati ozbiljne probleme u elektroenergetskom sistemu.
Poskupljenje struje sve izvjesnije: BiH trebaju milijarde za modernizaciju elektroenergetske mreže
"Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine", kazao je Bajramović za BHRT.
Na mreži se već nalazi oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora energije, dok su granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata. Zbog toga će, ističe, biti potrebno značajno proširenje i unapređenje postojećih kapaciteta.
Za modernizaciju potrebne milijarde maraka
Procjene pokazuju da bi u naredne tri godine za modernizaciju distributivne mreže trebalo izdvojiti oko tri milijarde maraka. Bajramović smatra da sadašnji model formiranja cijena električne energije ne osigurava dovoljno sredstava za održavanje i razvoj sistema.
Zima stiže, a računi rastu: Koji način grijanja se građanima najviše isplati?
"Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska", ocijenio je, ukazujući na razliku između tržišnih cijena i cijena po kojima se električna energija isporučuje domaćinstvima.
Govoreći o mogućem povećanju cijena, Bajramović je bio direktan.
"Po meni je to neminovnost", rekao je.
Ipak, naglasio je da eventualno poskupljenje ne smije dodatno opteretiti građane koji već imaju finansijskih poteškoća.
"Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija", poručio je.
BiH više nije stabilan izvoznik električne energije
Dodatni problem predstavlja promjena energetskog bilansa zemlje. Prema Bajramovićevim riječima, domaće elektroprivrede više ne ostvaruju stabilan izvoz električne energije, već u pojedinim periodima BiH mora uvoziti struju.
Hidroelektrane doprinijele bilansu: Uvoz struje u BiH pao gotovo za polovinu
Među razlozima za takvu situaciju navodi nedostatak adekvatne razvojne politike, kao i poteškoće u rudarskom sektoru i proizvodnji uglja.
Smatra da je potrebno uskladiti cijene uglja i električne energije sa stvarnim troškovima proizvodnje, uz istovremeno osiguravanje uslova za održivo poslovanje i odgovarajući položaj rudara.
Razvoj elektroenergetskog sektora, prema njegovim riječima, ne može se zasnivati samo na izgradnji novih elektrana. Jednako važna su ulaganja u dalekovode, distributivnu infrastrukturu, baterijske sisteme i savremene tehnologije.
Poseban izazov predstavlja i nedostatak kvalifikovanih radnika.
"Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini", upozorio je Bajramović.
Na budućnost elektroenergetskog sektora utječu i evropski propisi o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, kojim se uvodi trošak emisija ugljika za određene proizvode koji se uvoze na tržište Evropske unije.
Prilagođavanje novim pravilima zahtijevat će razvoj obnovljivih izvora energije, modernizaciju infrastrukture i pravovremeno planiranje zamjenskih proizvodnih kapaciteta.
Bajramović ističe da je potrebno pripremiti rješenja za termoelektrane čije se zatvaranje predviđa do 2050. godine, kako bi se i u budućnosti osiguralo stabilno snabdijevanje električnom energijom.
O ovim pitanjima razgovarat će se i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 referata i više od 300 učesnika. Među glavnim temama bit će obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.
Bajramović smatra da BiH ima potencijal za modernizaciju elektroenergetskog sektora, ali da je neophodno što prije pokrenuti ulaganja i razvoj infrastrukture postaviti među prioritete.
"Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili", zaključio je Bajramović za BHRT.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
