Zima stiže, a računi rastu: Koji način grijanja se građanima najviše isplati?
Dolazi nova grijna sezona, a s njom i isto pitanje koje svake godine muči hiljade građana Sarajeva, kako zagrijati stan, a pritom ne potrošiti pola kućnog budžeta?
Dok cijene energenata nastavljaju pritiskati kućne budžete, grijanje odavno više nije samo pitanje komfora. Za mnoge građane postaje ozbiljna finansijska računica.
Zagrijati cijeli stan ili kuću, posebno tokom hladnijih mjeseci, za brojne porodice znači pažljivo pratiti svaki kilovat, kubni metar gasa ili komad drveta. Neki će zavrtati ventile, drugi grijati samo jednu prostoriju, dok će treći pokušavati pronaći najpovoljniju alternativu.
Izvor iz Bijele kuće otkriva: Dodiku smo ukinuli sankcije da bismo spriječili katastrofu na Balkanu
A kada se stave na papir troškovi za stan od oko 50 kvadratnih metara, razlike između načina grijanja postaju itekako vidljive.
Poskupljenja sa svih strana
Najveći problem je što građani praktično nemaju mnogo prostora za manevar. Poskupljenja ili visoke cijene prisutne su gotovo kod svih energenata.
Zimnica ove godine papreno skupa: Poznato je i koliko će rasti cijene
Gas – komforan, ali sve skuplji
Prirodni gas više nije ona povoljna opcija kakvom se nekada smatrao. Nakon novih promjena cijena, trošak grijanja za domaćinstva može biti značajan, posebno tokom najhladnijih mjeseci.
Za stan od 50 kvadrata, uz prosječnu izolaciju, procjenjuje se da bi mjesečni trošak grijanja na gas tokom zime mogao iznositi oko 180 do 260 KM. Za šest mjeseci grijne sezone to bi značilo približno 1.080 do 1.560 KM. Velika prednost gasa jeste kontrola potrošnje. Kada niste kod kuće, grijanje možete smanjiti ili ugasiti, pa ne plaćate energent koji ne koristite.
/ Anketa
Na koji način ćete se grijati ove zime?Ali cijena te fleksibilnosti postaje sve veća.
Struja – nije više "jeftina alternativa"
Grijanje na električnu energiju za mnoge je postalo primamljivo tek posljednjih godina, posebno uz inverter klime. Ali kod direktnog električnog grijanja situacija je znatno drugačija. Veća potrošnja znači i ulazak u skuplje blokove, pa račun može vrlo brzo narasti.
Upravo zbog toga sve više pažnje privlače inverter klime.
Za prosječno izolovan stan od 50 kvadrata, procjena je da bi grijanje inverter klimom moglo koštati oko 130 do 180 KM mjesečno, odnosno približno 780 do 1.080 KM za šest mjeseci.
To je, prema ovoj računici, trenutno najpovoljnija opcija – ali pod uslovom da je stan relativno dobro izolovan i da se klima pravilno koristi. Problem može predstavljati raspored prostorija, ali i veoma niske vanjske temperature, kada efikasnost sistema može biti slabija.
Toplane: Grijanje plaćate i kada ga ne koristite
Posebna priča su Toplane. Kod centralnog grijanja građani imaju prednost stabilnog i relativno komfornog sistema, ali je problem u načinu obračuna. Za stan od 50 kvadrata mjesečni trošak tokom grijne sezone može se kretati oko 154 KM, što bi za šest mjeseci iznosilo oko 924 KM samo za taj period.
Međutim, tu računica ne završava. Grijanje putem Toplana plaća se tokom cijele godine, pa ukupni godišnji trošak postaje znatno veći. Ljeti računi za isti stan "padaju" na oko 44 KM. Drugim riječima, račun stiže i kada grijanje ne koristite. Ako odete na put, provedete dio zime van Sarajeva ili jednostavno želite smanjiti temperaturu u stanu – sistem vam ne omogućava istu vrstu kontrole koju imate kod individualnog grijanja.
Pelet više nije sinonim za uštedu
Pelet je godinama predstavljao jednu od popularnijih alternativa, ali cijene su posljednjih sezona pokazale koliko ovaj energent može opteretiti kućni budžet. Iako su vlasti pokušavale ograničiti marže, cijene na tržištu i dalje mogu biti visoke. O detaljnim cijenama peleta čitajte na linku OVDJE.
"Boranija 12, špinat 8 KM, pa kako uopće živimo": Stručnjaci upozoravaju - cijene će i dalje rasti
Procjena je da bi prosječno domaćinstvo za sezonu moglo izdvojiti oko 1.200 do 1.600 KM, uz mjesečni prosjek od približno 200 do 270 KM, zavisno od objekta, izolacije i potrošnje. Osim cijene, pelet zahtijeva i prostor za skladištenje, a često i početno ulaganje u sistem grijanja.
Drva i ugalj – jeftinije na papiru, skuplje po zdravlje
Drva i ugalj i dalje ostaju opcija za veliki broj domaćinstava, posebno tamo gdje nema razvijene gasne ili centralne mreže. Međutim, ni ovo više nije jeftina opcija. Cijena drva, zajedno s prevozom i cijepanjem, u nekim slučajevima doseže 150 do 180 KM po metru, dok ukupna sezonska potrošnja može dostići 1.100 do 1.500 KM, zavisno od objekta i načina loženja.
Tu postoji i dodatni problem – fizički rad, skladištenje i svakodnevno loženje.
A onda dolazimo do još većeg problema: zagađenja zraka.
Građani između računa i zagađenja
Sarajevo svake zime vodi istu bitku, kako zagrijati domove, a istovremeno sačuvati zrak koliko-toliko podnošljivim. Loženje nekvalitetnog uglja i sirovog drveta doprinosi emisiji štetnih čestica, posebno PM2.5 i PM10, koje predstavljaju ozbiljan problem za kvalitet zraka. Zbog visokih cijena gasa, struje i drugih energenata, dio domaćinstava upravo zbog uštede poseže za čvrstim gorivima.
Tako građani dolaze pred gotovo nemoguć izbor: platiti skuplje i koristiti čišći energent ili uštedjeti na grijanju, ali dodatno opteretiti zrak koji svi zajedno dišemo.
Šta je onda najisplativije?
Kada se sve stavi na papir, odgovor nije isti za svako domaćinstvo. Za stan od oko 50 kvadrata i solidnu izolaciju, inverter klima trenutno izgleda kao jedna od finansijski najpovoljnijih opcija, posebno ako se koristi racionalno. Gas pruža odličan komfor i veliku kontrolu potrošnje, ali njegova cijena postaje sve veće opterećenje za kućni budžet. Toplane nude stabilnost i jednostavnost, ali građani nemaju punu kontrolu nad računom i grijanje se plaća tokom cijele godine.
Pogledajte cijene u bh. mesnicama: "Mislila sam da su mi prevarili muža"
Pelet i drva mogu biti rješenje tamo gdje postoji odgovarajući sistem, ali uz trošak nabavke, skladištenja i rada. Kod uglja i nekvalitetnog drveta dodatni problem predstavlja i zagađenje zraka.
Na kraju, matematika je neumoljiva Ove zime građani će ponovo morati praviti vlastitu računicu. Grijati cijeli stan ili samo jednu sobu? Pojačati grijanje ili obući još jedan sloj odjeće? Plaćati više za komfor ili pokušati uštedjeti gdje god se može? Jedno je sigurno – grijanje više nije samo stavka na računu. Za sve veći broj porodica ono postaje jedan od najvećih mjesečnih troškova zime.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
