Denis Bećirović traži vanrednu sjednicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović uputio je danas zahtjev za održavanjem vanredne sjednice Predsjedništva na kojoj bi se razmatrao Prijedlog zaključaka Predsjedništva BiH povodom eskalacije napada organa entiteta RS na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i ugrožavanja ustavnopravnog poretka države Bosne i Hercegovine.

Kako se navodi u obrazloženju, antidejtonsko i protivustavno djelovanje organa bh. entiteta RS intenzivirano je od 2021. do danas.

Ukazujući na ozbiljnost situacije u Bosni i Hercegovini, kao i s namjerom da se ukaže na važnost zakonitog i pravovremenog djelovanja nadležnih institucija s ciljem zaštite ustavnopravnog poretka, u prilogu se dostavljaju Zaključci:

1. Predsjedništvo BiH iskazuje punu opredijeljenost za očuvanje mira, tolerancije, pravde, zajedničkog života, ljudskih prava i osnovnih sloboda građana i naroda Bosne i Hercegovine.

Poštivanje principa ustavnosti i zakonitosti, demokratski organi vlasti i pravične procedure najbolje stvaraju miroljubive odnose unutar pluralističkog društva, stoga je neophodno da se, s ciljem dosljedne implementacije načela pravne sigurnosti i vladavine prava, smjesta prekine sa ultimatumima, separatističkim politikama i napadima na državu Bosnu i Hercegovinu i njene institucije.

Politike kojima se kreira atmosfera straha i (pravne) nesigurnosti za sve građane i narode Bosne i Hercegovine ne predstavljaju dobre osnove na kojima se gradi i jača bosanskohercegovačko pluralno društvo, niti te politike omogućavaju izvršavanje brojnih obaveza koje je država Bosna i Hercegovina preuzela na osnovu potpisanih međunarodnih ugovora.

2. Djelujući suprotno sadržaju Općeg okvirnog sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini i njegovim aneksima, nastojeći implementirati retrogradnu i separatističku politiku, organi vlasti iz entiteta RS kontinuirano, sistematski i institucionalno atakuju na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine, čime nesumnjivo ugrožavaju mir i sigurnost u Bosni i Hercegovini i regiji.

3. Odbijajući da implementiraju konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH, sprečavajući njihovo izvršenje i preduzimajući brojne nelegalne radnje s ciljem onemogućavanja izvršenja odluka Ustavnog suda BiH, predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti u entitetu RS svjesno krše Ustav BiH i čine teška krivična djela propisana Krivičnim zakonom BiH.

4. Zbog evidentnog ugrožavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma nužno je snažno i pravovremeno djelovanje Ureda Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, s ciljem zaštite mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini.

5. Predstavnici međunarodne zajednice, primarno države svjedoci Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, a posebno predstavnici Evropske unije (EU), trebaju prestati tolerirati antidejtonsku i protivustavnu politiku organa vlasti entiteta RS.

Pasivnost predstavnika dijela međunarodne zajednice dodatno ohrabruje organe evlasti entiteta RS da nastave sa separatističkim aktivnostima i institucionalnim atacima na državu Bosnu i Hercegovinu i njen ustavnopravni poredak. EU treba u najkraćem roku, po uzoru na sankcije Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, implementirati usvojenu odluku Evropskog parlamenta kojom se traži uvođenje sankcija destruktivnim političarima koji otvoreno ruše Dejtonski mirovni sporazum.

6. Suprotstavljajući se nelegalnim aktivnostima koje ugrožavaju mir i sigurnost, pozivamo nadležne pravosudne organe vlasti Bosne i Hercegovine, kao i druge nadležne institucije Bosne i Hercegovine, da odgovorno i promptno reagiraju i da zakonitim djelovanjem spriječe i sankcioniraju svako neustavno i nezakonito postupanje usmjereno protiv Bosne i Hercegovine i njenog ustavnopravnog poretka, nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

7. Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini predstavlja međunarodni ugovor kojeg su potpisale tri države: Republika Bosna i Hercegovina, Savezna Republika Jugoslavija (pravni nasljednik Republika Srbija) i Republika Hrvatska. 

Sporazumom su ove tri države okončale "tragični sukob u regionu" i obavezale se da će "u potpunosti poštovati suverenu jednakost jedna druge" i "uzdržavati se od bilo kakvih akcija, putem prijetnje ili upotrebe sile ili na bilo koji drugi način, protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine".

Imajući u vidu sadržaj potpisanog međunarodnog ugovora, pozivamo Srbiju i Hrvatsku da, kao ugovorne strane, u skladu sa međunarodnim ugovornim pravom, poštuju princip suverene jednakosti država i princip neintervencije u unutrašnja i vanjska pitanja drugih država, te da preuzete međunarodne obaveze izvršavaju u dobroj vjeri. 

Ovi zaključci trebali bi biti usvojeni na vanrednoj sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine.