Civilno društvo brže dalo odgovore nego Vijeće ministara BiH

Svaka zemlja kada pristupa Europskoj uniji dužna je odgovoriti na mnoga pitanja koja se tiču društva, ekonomije i političkog sistema. Odgovor na Upitnik EK predstavlja praktično “skeniranje” cjelokupnog sistema države, kako bi zvanični Bruxelles dobio uvid u stanje zemlje koja pristupa Uniji.

Pred BiH tako su stavljena razna pitanja poput: “Koliko u brojkama imamo stočnog fonda”, “Koliko imamo sindikata”, “Muči li nas bijela kuga”, “Šta je razlog štrajkova” itd. Pitanja su podijeljena u nekoliko kategorija. BiH će morati odgovoriti na više od 3.200 pitanja, dok je Hrvatska imala njih 4.650.

Vlasti su preuzele upitnik 1. decembra 2016. i obećale da će odgovoriti do 1. juna 2017. godine, ali to do sada nije učinjeno. Drugim zemljama trebalo je do četiri mjeseca da odgovore.

U međuvremenu nevladine organizacije i predstavnici civilnog društva pripremili su Alternativni upitnik EK i dali odgovore za pojedine oblasti.

Kako je za Radiosarajevo.ba izjavila voditeljica Alternativnog upitnika i koordinatorica na projektu Istinomjer Tijana Cvjetičanin, uskoro će biti objavljeni u javnosti odgovori na Upitnik EK iz oblasti u kojima su nevladine organizacije imale ekspertizu i iskustva.

Na pitanje da li su bh. vlasti ikada kontaktirale nevladin sektor za pomoć u odgovorima, naša sagovornica je rekla da nisu, ali da je bilo određenih inicijativa iz EU da se civilni sektor uključi u to.

“Pošto nismo dali odgovore na Upitnik EU, ne mogu se otvoriti procesi i poglavlja. Kandidatski status ne može se dobiti bez odgovora na Upitnik. Nijedno poglavlje i pregovori ne mogu se otvoriti bez toga”, napomenula je Cvjetičanin.

Prema njenim riječima, najvažniji razlog zašto nije odgovoreno do 1. juna na Upitnik EK je činjenica da vlasti Republike Srpske odbijaju unijeti odgovore u centralnu bazu.

“Vlasti na državnom nivou zbog toga imaju izgovore da nemaju dovoljno kadrova u radnim grupama i tijelima. Potpuno mi je nemoguće da u državi, koja ima najveću administraciju po glavi stanovnika i najveći broj zaposlenih u upravi, da kažu da nemaju dovoljno kadrova”, potcrtala je Cvjetičanin.

Osvrnula se i na izjave iz Vijeća ministara BiH, da namjeravaju odgovore prevesti na hrvatski, koji je jedan od zvaničnih jezika u EU, a ne na engleski.

“Ta stvar s jezikom je još jedan od gafova, kada se zna da sve druge zemlje, koje su pristupale u EU, nisu imale problema s prevođenjem na engleski jezik. To je dokaz da nisu imali politički konsenzus kako će objediniti sve odgovore”, zaključuje Cvjetičanin.