Bruceloza se i dalje javlja u BiH, još uvijek problem nekontrolirana stoka

"Na Odjelu za infektivne bolesti Kantonalne bolnice u Zenici trenutno se liječi 14 pacijenata koji su oboljeli od bruceloze. Od toga 80 posto težih oblika (osteoartikularni ili urogenitalni oblik) čija bolest zahtjeva dugotrajnije liječenje, a 20 postoje opća klinička forma bolesti. Isto tako imamo bolesnike koji su primljeni zbog recidiva a imamo i nekoliko bolesnika koji po treći put obolijevaju od bruceloze (reinfekcija)", rekla je za Radiosarajevo.ba glasnogovornica ove medicinske ustanove Aida Buro.

Uprava za inspekcijske poslove Kantona 10 dobila je službenu potvrdu prije nekoliko dana iz Doma zdravlja Kupres da je jedna osoba s područja njihove općine, tačnije iz mjesta Botun zaražena brucelozom.

Oboljelih ima u svim kantonima gdje ima ovaca, rekao nam je predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nermin Bićo navodeći kako oboljelih ima u Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom kantonu, te je dodao kako se iz nekog razloga od šire javnosti kriju ti podaci.

"Član našeg Udruženja je nedavno sa kompletnom porodicom bio hospitaliziran u bolnici u Čapljini, a stado ovaca koje je posjedovao je eutanazirano", naveo nam je Bićo.

Riječ je o porodici Almira Korača čija je porodica izliječena od bruceloze. Kako nam je ispričao Korač, najprije su se javili bolovi, temperatura i noćno znojenje. Ljekari opće medicine smatrali su da je riječ o običnoj virozi, no Korać je insistirao da urade nalaze sumnjajući na brucelozu jer su obolijevali svako petnaest dana, nakon čega su on i ostatak porodice hospitalizirani.

Liječenje u bolnici traje oko 21 dan pod strogom terapijom, ispričao nam je Korać iz svog iskustva, navodeći kako nakon bolnice slijedi dva mjeseca kućne terapije do potpunog izliječenja.

Od početka 2017. godine, pa do kraja novembra, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH je prijavljeno 219 oboljelih, više u odnosu na isti period prošle godine (175 oboljelih), naveli su za naš portal iz Zavoda.

U Kantonu Sarajevo nije zabilježen nijedan slučaj životinja oboljelih od bruceloze od ljetos, rekao nam je direktor Veterinarske stanice KS-a Almir Džanković.

Na području Kantona 10 proteklih su godina provedeni brojni programi iskorjenjivanja bruceloze. No, iako su zaražene životinje eutanazirane te se provode mjere cijepljenja životinja i veterinarski pregledi, bolest se ponovo pojavljuje.

U Udruzi veterinara Kantona 10 glavni problem u pojavi ove bolesti vide u dozvoljenom i nekontroliranom tzv. nomadskom stočarenju gdje s područja drugih kantona, što je posebno izraženo u Kupresu i Glamoču, dolazi neispitana i nekontrolirana stoka na ispašu. 

Po riječima direktora, u prošloj su godini na području Kantona 10 evidentirana 102 zaražena goveda od bruceloze od kojih većina na području Kupresa, dok je par slučajeva zabilježeno i u Livnu i Tomislavgradu. Osim goveda, zarazne bolesti utvrđene su i kod ovaca i koza.

U oba entiteta saglasni su da je glavni problem koji uzrokuje širenje bruceloze nekontrolirano kretanje stoke.

Kako bi se zaštitili od bruceloze, potrebno je poduzeti određene mjere prema životinjama, ljudima i određene biosigurnosne mjere. 

Potrebno je izolirati bolesne životinje od drugih životinja kako bi se izbjeglo širenje bolesti, preporuka je Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Brucella može preživjeti mjesecima u okruženju u optimalnim uvjetima, ali se može uništiti toplinom i nekim sredstvima za dezinfekciju. Temeljito čišćenje i dezinfekcija površina izloženih zaraženim životinjama (zaraženi urin, krv, mlijeko,otpaci).

Važno je propisno uklonjanje leševa uginulih ili ubijenih životinja, kao i pobačenih fetusa .

Kada je u pitanju zaštita ljudi, savjetuje se da se ne konzumira neprokuhano ili nepasterizirano mlijeko niti mliječne proizvode od neprokuhanog i nepasteriziranog mlijeka.

Prethodnih godina zabilježeno je slučajeva oboljelih koji su bolest dobili nakon što su konzumirali mlijeko i mliječne proizvode sumnjive kvalitete i porijekla. U Kantonu Sarajevo zabilježen je i slučaj obolijevanja nakon kupovine i konzumiranja mlijeka i pavlake koje nelegalni prodavači iz vlastite proizvodnje prodaju iz kombija i automobila po sarajevskim naseljima.

"Nosite zaštitnu odjeću (rukavice, maske) prilikom pomaganja kod rađanja životinja, uvijek operite ruke nakon dodirivanja životinja", preporučuju iz Zavoda.

Paleta biosigurnosnih mjera započinje obaveznim karantenom pri uvozu životinja, a završava utilizacijom i neškodljivim ukljanjanjem životinjskog otpada. 

Između ove dvije krajnosti nalazi se cijeli spektar mjera od kojih su najvažnije: - odgovarajući sistemi smještaja životinja, - odgovarajući režimi držanja životinja, - separacija i izolacija životinja, - dezinfekcione barijere, - ograničeno i kontrolirano kretanje ljudi, životinja i transportnih sredstava, - higijena životinja, ishrane, napajanja i ispaše, - higijena animalnih proizvoda i nusproizvoda, - mehaničko čišćenje, te sanitarno pranje objekata i prateće opreme, - biološki odmor objekata, ispusta i pašnjačkih površina, - kontinuirano profilaktičko provođenje mjera DDD, - asanacija pašnjaka i ispusta nakon dužeg, kontinuiranog korištenja u proizvodnim ciklusima.