Briselski dogovor: U šta je pretvorena pravna pobjeda Sejdića i Fincija?

Politički lideri u Bosni i Hercegovini obavezali su se u Briselu da će do četvrtka sljedeće sedmice, dakle 10. oktobra ove godine, konačno riješiti pitanje provedbe presude Evropskoga suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.

Za one koji to ne znaju, Dervo Sejdić i Jakob Finci, Rom i Jevrej, tužili su državu Bosnu i Hercegovinu spomenutom sudu jer se prema postojećem Ustavu naše zemlje – čitaj, Dejtonskom sporazumu - nisu mogli kandidovati, prvo za Parlament BiH, a onda ni za Predsjedništvo BiH. Očekivano, Evropski sud presudio je 22. decembra 2009. u njihovu korist.

Od tog datuma, do danas, naši politički lideri nisu se uspjeli dogovoriti iako sve što treba jeste izmijeniti dvije riječi u rečenici člana 5. Ustava BiH. Nisu pomogle ni evropske ucjene, ni to što bi mogli ostati bez evropskih novaca, a ni sumnja da bi nas mogli izbaciti iz Vijeća Evrope...

Ipak, 1. oktobra u Briselu, tokom sastanka, tj. posljednje šanse koje nam je Evropska unija dala, bh. lideri uspijevaju potpisati korake provedbe presude, kroz nekoliko tačaka. Prva tačka, recimo obavezuje lidere na dogovor koji će omogućiti da se svaki državljanin BiH može kandidovati za Predsjedništvo ili Dom naroda. Druga da će Predsjedništvo činiti tri direktno birana člana, a treća tačka da će dva člana iz FBiH biti birana prema modelu koji tek treba dogovoriti (...) – još jedan član će se birati iz RS-a.

Peta tačka je obavezala našu političku 'šestorku' da do 10. oktobra dogovore izborni mehanizam koji će zadovoljiti i konstitutivne i Ostale. Ista tačka, sljedećom rečenicom, ipak potpuno odbacuje duh koji bi trebao pokretati promjene i kaže: „Model izbora dva člana Predsjedništva BiH iz FBiH kroz amandmane na Ustav i Izborni zakon treba, uz dodatak odluke Suda u Strazburu, spriječiti nametanje izbornih rezultata bilo kojem konstitutivnom narodu ili ostalima...“

Opet se, jasno je, i kroz ove promjene provlači 'hrvatsko pitanje', tj. nezadovoljstvo koje iskazuju predstavnici ovog naroda zbog toga jer im neki drugi narod bira predstavnika u Predsjedništvu – Željka Komšića. Upravo o tome govori i Jakob Finci koji je za Fenu ocijenio da tačka 5. garantira, ili to pokušava, da će u principu hrvatski član Predsjedništva BiH biti izabran po ukusu "vladajuće hrvatske stranke": "I do sada se govorilo da ko god je Hrvat a da je na funkciji, a nije iz HDZ-a, da nije legalno izabran."

Naglašava da se uopće ne spominje rješavanje slučaja "Sejdić-Finci", a presuda iz Strazbura uopće ne govori o izboru hrvatskog predstavnika, jer je to ustavom riješeno: "Nadati se da će do 10. oktobra moći nešto da se napravi, ali ono što nije napravljeno za 45 mjeseci, teško će biti napravljeno za osam dana."

Istog su mišljenja i u Našoj stranci, iz koje tvrde da u Briselu ništa nije dogovoreno. Također su stava da se kroz ovo pitanje rješavaju i neka druga, a posebno ih uznemirava opasna retorika na način da se opet govori o crtanju granica, prebrojavanju naroda i dominaciji. „Sve je to vrlo proračunato ukomponovano s popisom stanovništva koji je u toku“, dodaje se znakovito.

Sličnog je mišljenja i profesor na mostarskom Sveučilištu Slavo Kukić koji također upozorava da je pravna pobjeda Fincija i Sejdića pretvorena u političku nakanu pojedinih lidera da se riješi tzv. hrvatsko pitanje u BiH. Profesor Kukić za RSE ističe da se time počela baviti i Evropska unija, sudeći na osnovu briselskih razgovora u srijedu, koji su se bavili isključivo načinom izbora tri člana bh. Predsjedništva:

„To drugim riječima znači da je ostatak građana Bosne i Hercegovine koji nisu iz tri konstitutivna naroda ponovo zakinut u temeljnim građanskim i ljudskim pravima. To je jedna dimenzija. Druga dimenzija: nisu se pomakli ni milimetra dalje niti što se tiče tri konstitutivna naroda, jer – ako sam dobro shvatio – i to o čemu se jučer razgovaralo Briselu, bilo je na fonu dogovora SDA-HDZ, a to što su SDA i HDZ dogovorili, zapravo po sebi ima dvije posljedice: legalizira unutaretničku diskriminaciju bh. građana koji žive na prostoru Federacije, s jedne strane, a s druge strane mislim da širom otvara vrata podjeli Bosne i Hercegovine na tri entiteta. Prema tome, što se tiče presude Sejdić-Finci, ovo nije na fonu ostvarivanja zahtjeva iz te presude, nego je na fonu legalizacije glasnih ciljeva.“

Priznaje ovo dijelom i član jedne od 'liderskih' stranaka, Saveza za bolju budućnost, potpredsjednik partije Mirsad Đonlagić koji je i bio u Briselu: „Presuda "Sejdić-Finci" nikada nije bila ni sporna. Sve što je potrebno uraditi jest izmijeniti dvije riječi u rečenici člana 5. Ustava BiH i problem je riješen. Međutim, problem BiH je u dubokom nepovjerenju među političkim subjektima. U takvim odnosima desilo se da su Hrvati jako nezadovoljni zbog izbora člana Predsjedništva BiH koji nije kandidirao HDZ.“

Potpisani zaključci su, smatra, dobri i trebaju biti garancija fer izbornih procesa, a pritom je i optimista da će se sve riješiti do sljedećeg četvrtka. Ipak, predsjednik socijalističke poslaničke grupe u Evropskom parlamentu Hannes Swoboda suzdržani je optimista nakon Brisela...

„Sporazum mi djeluje kao vrlo dobar korak naprijed. Konačno se stvari kreću prema dogovoru. No, sačekajmo da vidimo. Sada se dogovoreno treba razraditi i pretočiti u odgovarajući dokument te sve to provesti. Jer već smo ranije u prošlosti imali sporazume, ali nismo imali realizaciju dogovorenoga. Ako se Srbija i Kosovo mogu dogovoriti, krajnje je vrijeme da se i unutar jedne države, kao što je BiH, nađu rješenja“, kaže on u izjavi za Avaz.

Swoboda podvlači kako bi politički lideri BiH trebali razgovarati i s bh. parlamentarcima te osigurati da se dogovor provede: „Jer, ponekad imam osjećaj da oni jedno kažu vani, a sasvim deseto kada se nađu u nekoj sobi s poslanicima i političkim zvaničnicima svoje stranke.“

Zaključak cijele priče je da optimizma među liderima o provedbi briselskih tačaka, bar po njihovim komentarima, ne manjka, no svi drugi su ozbiljno suzdržani. Ali, kako su velike stvari za budućnost BiH na kocki, o ovim bi riječima evropskog komesara za proširenje, Štefana Fülea, bh. političari trebali razmišljati:

„Lideri su preuzeli obavezu da do 10. oktobra iznađu jasna rješenja i ne želim da špekuliram šta će se desiti ako ne nađu rješenja. Jasno sam im rekao da će 16. oktobra Evropska komisija odlučivati o izvještaju o napretku BiH i iskreno se nadam da će posao, zasnovan na danas potpisanim principima, biti urađen i omogućiti da izvještaj bude ocijenjen pozitivnim, a što će otvoriti vrata BiH za kredibilnu aplikaciju BiH za članstvo u EU.“

Za nadati se da će BiH konačno dobiti zeleno svjetlo da aplicira za članstvo u Evropskoj uniji, ali i da će dogovor 'šestorke' biti takav da će se svim sejdićima i fincijima u BiH garantovati ravnopravnost. Međutim, čuvši stavove i Sejdića i Fincija o 'briselskim tačkama', a znajući lokalnu politiku, mrka kapa...