Brammertz: Presude u Haagu najbolji su odgovor negatorima genocida u Srebrenici

Anadolija
Glavni tužitelj Haškog tribunala Serge Brammertz, koji boravi ovih dana u BiH, izjavio je da su presude suda u Haagu najbolji odgovor negatorima genocida u Srebrenici i opsade Sarajeva.

Brammertz u BiH i regiji boravi u okviru priprema za redovni šestomjesečni izvještaj Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija o ostvarenom napretku, te je tom prilikom razgovarao o tranziciji Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove.

"Želim biti siguran da je poruka vrlo jasna i da se zatvaranjem Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju završava samo jedno poglavlje, ali i da se borba za pravdu nastavlja te da će MICT, kao institucija, nastaviti pružati podršku tužiocima u regiji", rekao je Brammertz.

Najveći problem glorificiranje zločinaca

On je kazao kako ga posebno zabrinjava glorificiranje ratnih zločinaca u regiji.

"Ova težnja glorificiranja ratnih zločinaca u regiji je glavni problem. Već nekoliko godina gledamo kako su neke osobe, osuđene kao ratni zločinci, prihvaćene kao heroji. To je, naravno, potpuno neprihvatljivo iz ugla principa te predstavlja uvredu za žrtve i preživjele. Stvarno mi je teško shvatiti zašto se to dešava i kako neko ko je tokom rata ubijao civile i ko je odgovoran za protjerivanje cijelih porodica iz njihovih domova te ko je odgovoran za ubistva zarobljenika može biti prihvaćen kao heroj", istakao je Brammertz.

Naglasio je i kako je politička klima glavna prepreka za saradnju BiH, Hrvatske i Srbije u procesuiranju osumnjičenih i optuženih za ratne zločine.

"Postoji tendencija da u zemljama regije ratne zločince prihvataju kao heroje. To ima utjecaj i na kvalitet saradnje. Kako očekivati od tužioca da bude objektivan i proaktivan u vođenju slučajeva ako znaju da nemaju podršku političkih lidera. To zaista ima negativan utjecaj. Svjedoci smo kako se regionalna saradnja u vezi kvalitete kreće unazad i to će biti jedan od glavnih problema u godinama koje dolaze. U Srbiji i BiH će uskoro postojati nove strategije za rad na predmetima ratnih zločina. One ipak ne mogu biti uspješne ako ne postoji regionalna saradnja. Ako istraga prestaje na granici, onda ove strategije ne mogu biti uspješne", poručio je Brammertz.

Udžbenici historije jednostrani

On je napomenuo kako nacionalnim sudovima u regiji predstoji vrlo težak posao.

"Vidjeli smo da kada god je bila donesena neka odluka u regiji, bilo je mnogo rasprava o tome. Kada se radi o osobama koje su bile visokorangirane tokom rata, tenzije rastu vrlo brzo i teško je u tim okolnostima postići napredak. Znamo da tužioci u regiji imaju težak posao, ali vjerujemo da će raditi svoj posao najbolje što znaju. MICT će postojati godinama kako bi pružio podršku i osigurao pristup u naših devet miliona stranica dokumenata u Tribunalu", kazao je Brammertz.

Na pitanje kako u udžbenicima historije u zemljama regiona postoje nikakve ili vrlo jednostrane informacije u vezi s dešavanjima na tim prostorima početkom 90-tih godina, istakao je kako u razgovorima s predstavnicima međunarodne zajednice često skreće pažnju na tu činjenicu.

"Nakon deset godina provedenih u ovom uredu, meni je kristalno jasno da, ako se ne možete dogovoriti o prošlosti, kako se onda možete dogovoriti o budućnosti. Da bi imali zajedničku budućnost, da bi napredovali i imali bolji život, morate se prvo složiti o prošlosti i prihvatiti da je bilo mnogo nedjela u ime različitih grupa", rekao je Brammertz.

Podsjetio je da su pred Tribunalom još dva velika događaja - presuda Ratku Mladiću i drugostepena presuda u slučaju Prlić i ostali, dodajući kako je Tužilaštvo ranije tražilo doživotni zatvor za Mladića jer je to, kako je rekao, jedina prikladna kazna u ovom slučaju.

"Mi smo iznijeli brojne dokaze. Imali smo izjave nekoliko stotina svjedoka i nekoliko hiljada dokumenata da bi dokazali Mladićevu individualnu krivicu za genocid u Srebrenici, opsadu Sarajeva, etničko čišćenje u mnogim općinama i uzimanje 'plavih šljemova' za taoce. Mi smo ubijeđeni u najstrožiju kaznu, ali je na sudijama da donesu odluku. Isto je i u slučaju Prlića i ostalih. Bili smo uspješni da ubijedimo sudije o kriminalnoj odgovornosti Prlića i ostalih u prvostepenoj presudi. Nadamo se da će ova odgovornost ponovo biti potvrđena", kazao je Brammertz.

Previše oslobađajućih presuda

Na pitanje kako komentariše izjavu premijerke Srbije Ane Brnabić u kojoj je nedavno kazala da Haški tribunal nije bio objektivan i da je Srbija "najgore prošla" po zbiru kazni i po broju preminulih u Hagu, istakao je da svako mora biti odgovoran za svoje riječi.

"Naravno da se ne slažemo sa ovom izjavom. Tribunal je procesuirao osobe koje su bile najodgovornije za ratne zločine. Mislimo da je čak bilo previše oslobađajućih presuda zbog čega nismo sretni. Mislim također da je Tribunal uradio dobar posao u datim okolnostima. Razumijemo i kako su analize o rezultatima Tribunala vrlo različite ovisno iz koje etničke grupe dolaze", kazao je Brammertz.

Naglasio je kao je vrlo važno da je zadovoljena pravda za sve žrtve, neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti.

“Želimo vidjeti da je zadovoljena pravda kada su u pitanju sve žrtve, neovisno o njihovom etnicitetu, jer za jednu osobu, za dijete koje je ostalo bez roditelja, za ženu koju je silovao vojnik, ništa ne mijenja drugačiji etnicitet napadača. Svaka žrtva iz svih zajednica ima pravo na pravdu", rekao je Brammertz.

Naglasio je i kako je nestvarno i šokantno da je haški osuđenik Vladimir Lazarević, bivši komandant Prištinskog korpusa i Treće armije Vojske Jugoslavije, održao nedavno predavanje na Vojnoj akademiji u Srbiji.

"Izgleda nestvarno da je neko ko je osuđen za kršenje Ženevske konvencije i ko je osuđen kao jedan od odgovornih za masovne kampanje etničkog čišćenja sada predaje novim generacijama o tome kako se ponašati i kako se vode ratovi. To je veoma šokantan razvoj događaja, ali ne i iznenađujući, jer vidjeli ste tokom izbornih kampanja da je u regiji skoro pa pravilo da neke političke partije imaju osuđenog ratnog zločinca u prvim redovima na javnim okupljanjima”, kazao je Brammertz.

Presuda Mladiću što prije

Na kraju je istakao da Tužilaštvo traži da što prije bude donesena presuda Mladiću, iako je odbrana tražila odgađanje izricanja presude.

“Mi naravno tražimo da se ova presuda donese što je prije moguće. Sve presude u Hagu su važne jer, iako se MKSJ zatvara, i dalje će služiti kao arhiva i predstavljat će pravnu istinu o mnogim zločinima koji su počinjeni i bit će veoma dobar odgovor onima koji danas poriču da je opsada Sarajeva postojala ili da je genocid u Srebrenici počinjen. Sve ove presude i milioni stranica u Hagu će biti trajni posjetilac o počinjenim zločinima", rekao je Brammertz.

On je kazao kako se nada da će nove generacije što prije i sve više provoditi svoje vlastito istraživanje i graditi svoje vlastito mišljenje o tome, a ne slušati takozvane ‘starije’ koji su bili direktno uključeni u rat i koji su danas među onima koji su odgovorni što zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije nisu u boljoj političkoj i ekonomskoj situaciji jer ovaj rat još i danas ima vrlo važan utjecaj na porodice, ekonomiju, perspektivu Evropske unije i druge aspekte.

"Ako je situacija danas tako teška, to je zbog ovih koji su takozvani heroji i koji danas iznose nacionalističke komentare. Zašto tako često iznose nacionalističke komentare? Jer nemaju rješenje o tome kako zemlju voditi naprijed, nemaju plan i nemaju viziju kako se kao regija mogu zajedno kretati naprijed. Kako bi sakrili vlastite nedostatke ciljeva, uvijek se vraćaju u prošlost i koriste govor mržnje koji je sličan onome koji smo slušali tokom 1990-tih , što je vrlo žalosno", poručio je glavni tužitelj Haškog tribunala.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak