BiH dobila novog doktora islamskih nauka

Hafiz Abdul-Aziz Drkić (35) novi je doktor islamskih nauka. On je jučer, 17. februara, odbranio doktorski rad na temu: "Stilistički aspekti kira'eta" pred Komisijom u sastavu: doc. dr. hfz. Kenan Musić, predsjednik, prof. dr. hfz. Halil Mehtić, član i prof. dr. hfz. Dževad Šošić, mentor i član.

Hafiz Abdul-Aziz Drkić rođen je 29. oktobra 1985. godine u Mostaru. Osnovno školovanje završio je u Hrasnici nakon čega upisuje Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu koju, kao učenik generacije, završava 2004. godine.

Iste godine upisuje Fakultet islamskih nauka u Sarajevu na kojem diplomira 2008. godine i stiče zvanje profesora islamske teologije.

Godine 2009. upisuje postdiplomski studij na istom fakultetu. Uspješnom odbranom magistarske teze „Usklađivanje tedžvidskih varijanti u Hafsovom rivajetu“, 2016. godine je postao nosilac titule magistara islamskih nauka iz oblasti kiraeta.

Hifz je pred komisijom Rijaseta Islamske zajednice u BiH položio u oktobru 2011. Njegov muhaffiz bio je hfz. dr. Kenan Musić od kojeg je dobio idžazetnamu za učenje i podučavanje Kur'anu po rivajetima Hafsa i Šu'beta od 'Asima sa spojenim senedom do Poslanika, s.a.v.s.

U periodu od 2005. do 2011. godine radio je kao honorarni imam pri Medžlisu IZ Sarajevo u džematima Lukavac, Lasica i Heća Mahala. Od 2008. godine povremeno radi kao vanjski saradnik za vjerski program na Radiju IZ Bir. U periodu od 2010. do 2012. godine radio je kao demonstrator na predmetu Učenje Kur'ana na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, a od jula 2012. redovno je zaposlen kao asistent na Katedri za učenje Kur'ana.

Od januara 2015. član je Komsije za hifz Rijaseta IZ u BiH. Aktivan je kao mentor u hifzu velikom broju studenata na Fakultetu, ali i onima koji nisu studenti. Kao muhaffiz je do sada izveo jednog hafiza. Volonterski je vodio kurseve sufare i pravilnog učenja Kur'ana u Tabačkom mesdžidu, džematu Lužani i džematu Kovači, pisao je ranije "Preporod".

Bio je član ocjenjivačke komisije na Evropskom takmičenju učača Kur'ana u Zagrebu 2015. i mektepskog takmičenja u učenju Kur'ana na nivou Muftijstva Sarajevskog i Rijaseta IZ u BiH 2015. godine.

Godine 2014. i 2015. kao gostujući imam predvodio je teravih-namaz sa hatmom u East London Mosque u Londonu.

Objavio je nekoliko radova u Preporodu i stručni rad pod naslovom “Učenje Kur’ana redoslijedom suprotnim rasporedu sura u Mushafu” u Zborniku radova FIN-a, 2015., broj 18.

Jedan je od prevodilaca knjige Srednji islamski put koju je izdao Centar za dijalog – Vesatijja i El-Kalem u Sarajevu 2013. godine.

Abdul-Aziz Drkić aktivno se služi arapskim i engleskim jezikom. Oženjen je i ima dvoje djece.

"Imali smo težak životni put"

Inače, hafiz Drkić odrastao je u skromnoj bošnjačkoj porodici, kao dijete šehida. Njega, dvojicu braće i najmlađu sestru sama je othranila, odgojila i školovala njihova majka Zineta.

Bez babe Omer ef. Drkića, također, imama ostali su 1993. godine.

Imam Drkić ubijen je u svom džematu u naselju Han-Ploča u Kiseljaku. Ubili su ga i zapalili, zajedno sa džematlijama koje nije želio napustiti, iako je imao priliku, zločinci iz redova HVO-a.

Njegove kosti do danas nisu pronađene.

Hafiz Drkić kazao je ranije da je kroz život njegove porodice najveću žrtvu podnijela majka.

"Imali smo težak životni put. Babo mi je za vrijeme agresije na BiH bio imam u Kiseljaku. Godine 1993. ubijen je sa još 77 džematlija. On i njih 37 još se vode kao nestali. Ni danas ne znamo šta se desilo, a babino tijelo još nismo pronašli. Postoji priča da su ubijeni u jednoj garaži i spaljeni", kazao je Drkić za "Avaz"2014. godine.

Prije toga, pričao je hafiz, njegovog oca, Omer-efendiju, pripadnici HVO-a odveli su u jednom pravcu, a njega, braću i majku, koja je bila trudna sa sestrom, u drugom.

"Bili smo 15 dana u pritvoru u Kiseljaku, da bi nas u julu 1993. uputili u Visoko. U avgustu te godine majka je u Fojnici rodila sestru. Prije toga, mi smo bili na sigurnoj teritoriji u Pazariću. Babo je sam bio u Han-Ploči, gdje su ga maltretirali. Iako su mu džematlije savjetovale da se spasi, da ide porodici, on je to odbio. Štaviše, i nas je vratio u Han-Ploču, da i njegova porodica bude s ostalim džematlijama i proživljava zajedničku sudbinu. Nažalost, babo je tu svoju žrtvu platio životom", ispričao je Drkić.

No, kako je istakao, kada sve analizira s današnje distance, velikim mu se čini primjer njegovog oca Omer-efendije, kojeg ni prijetnje smrću nisu mogle odvojiti od njegovih džematlija.
 
"Taj njegov častan primjer, da nije želio pobjeći od džemata, nekada mi se čini da mi je više pomogao u životu nego što bi mi koristilo da je ostao živ i bio tu fizički s nama. Ali, to Allah najbolje zna. Uvijek iz najtežih situacija i okolnosti čovjek izvuče najviše. Život bez oca bio je težak, ali me tjerao da budem bolji i postižem više", kazao je Drkić.

Teška sudbina koja je zadesila, hrabru majku Zinetu nije spriječila da, uz Božiju pomoć, svoje četvero djece izvede na pravi put. 

Veliku žrtvu majke Zinete njezina djeca nagradila su na najljepši način, svojim postignućima, a ali i hadžom, koji je obavila prije nekoliko godina.