Bh. ratari prijete da će uništiti prinose pšenice: 'Vlast je jednostavno okrenula leđa narodu'

U jeku najava o nestašicama hrane i energenata, iz bh. žitnica stižu dobre vijesti. Kvalitet i prinos pšenice ove godine nadmašili su sva očekivanja, ali gorak ukus u ustima ratara ostavlja činjenica da cijena neće biti ona kojoj su se nadali. Zbog toga prijete i uništavanjem roda.

Žetva pšenice u najvećem dijelu naše zemlje već je završena, a poljoprivrednici su i ove godine u istom problemu. Pšenica je već u silosima kod mlinara, a cijena je i dalje nepoznata.

Nakon nekoliko neuspješnih sastanaka sa mlinarima i nadležnima, ogorčeni poljoprivrednici u Semberiji poručuju: "Uništićemo rod, ali pšenicu ne damo ispod 70 feninga".

"Više mi je dojadilo i pričati na tu temu. Ako uzmete u obzir da oni kukaju da imaju velike količine pšenice, vi znate da je ta pšenica kupljena za 36, 37 feninga, ne vidim onda što je brašno zimus poskupljivalo, to je van svake pameti", kaže poljoprivrednik Boško Radić za BHRT. 

Cijenu od 55 feninga koju su ponudili, a koja pšenicu čini jeftinijom od ječma, mlinari pravdaju kretanjem na svjetskim berzama i viškom zaliha. Ministar poljoprivrede entiteta RS Boris Pašalić ranije im je poručio – niste fer.

"Smatram da je cijena od 55 feninga za kilogram pšenice, koliko sam dobio informacije da nude otkupljivači, nije korektna i fer, posebno ako uzmemo u obzir da je cijena u Srbiji oko 63 feninga. Smatram da se otkupljivači trebaju ravnati po cijeni u okruženju", smatra Pašalić.

U Agrarnom fondu Grada Bijeljina kažu da se mlinari pri formiranju cijene oslanjaju i na podsticaje.

"U principu, to je 10 feninga podsticaja, Naravno da mlinari i sa tim kalkulišu kad formiraju cijenu. Ono što bi poljoprivrednici u oviom momentu, ja mislim, bili zadovoljni, oni priželjkuju 67, a i 65 bi bilo da ne bude potcjenjivački", objašnjava direktor Agrarnog fonda Grada Bijeljina Zlatan Lazarević.

Iako nadležni ne mogu direktno uticati na formiranje cijene, postoje mehanizmi kojima bi mogli pomoći ratarima. 

"Otkako ne postoje robne rezerve, Vlada RS ima mehanizam da reaguje, interventno da otkupi  Zakonom o interventnom otkupu, tako da ona može da djeluje koliko-toliko na tržištu", navodi Sreten Vučković iz Odjeljenja za poljoprivredu Grada Bijeljina.

"Umjesto da Vlada sada to otkupljuje po nekim pristojnim cijenama i da pravi robne zalihe i da u budućnosti interveniše na tržištu i na taj način čuva standard stanovnika, vlast je jednostavno okrenula leđa narodu", ocijenio je ekonomista Aleksa Milojević.

Cijena pšenice mogla bi biti poznata već u utorak, kada će za pregovarački sto sa mlinarima i ratarima sjesti ministri entitetskog i državnog nivoa. Ukoliko cijena ne bude zadovoljavajuća za ratare, to bi, kako kažu, moglo imati dalekosežne posljedice.