Analiza: Kakva je Putinova uloga u Čovićevoj blokadi "Južne interkonekcije"?

Navršavaju se dvije godine od početka ruske agresije na Ukrajinu, koja je izazvala masovnu smrt i razaranja. Mi, kao narod, nastavljamo da stojimo uz narod Ukrajine u njihovom otporu i obrani svoje domovine, napisao je, otprilike, 24. februara 2024. godine na društvenoj mreži X predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i član Kolegija Doma naroda Bosne i Hercegovine Dragan Čović.

Dva dana prije toga Čović je žestoko kritiziran u tekstu američkog The New York Timesa zbog blokade "Južne interkonekcije", kojom Bosna i Hercegovina treba biti povezana sa susjednom Hrvatskom.

"Zaustavlja projekt koji umanjuje utjecaj Rusije", piše, uz ostalo, autor Andrew Higgins.

Žal zbog "malo ruskog utjecaja"

Iako se američki list nije bavio ruskim vezama predsjednika HDZ-a BiH, nema dileme da Čovićevo iznenadno saosjećanje s Ukrajincima koincidira s naslovom u uglednom američkim listu koji bolno secira politiku Središnjice HDZ-a BiH, ali i otvara brojna pitanja.

Jedno od njih svakako bi moglo biti - kakva je uloga ruskog predsjednika Vladimira Putina u Čovićevoj blokadi američkog strateškog projekta, i to, pazi sad, jer bi neko u Sarajevu mogao da "zavrne" plin Posušju! Čak i onda kada bi plin prolazio kroz Posušje za Sarajevo?!

Dvije godine ranije Čović je u najmanju ruku bio suzdržan spram uloge Moskve u "specijalnoj operaciji" ruskih snaga protiv njihovih susjeda. Zato je onako glasno izbjegao osuditi rusku agresiju, na golemo iznenađenje medija u Hrvatskoj, ali i predsjednika "sestrinske" stranke, HDZ-a Hrvatske i premijera Andreja Plenkovića, koji je to među prvima učinio.

"Kao dio ujedinjene europske obitelji, mir je kolektivno i trajno opredjeljenje naše zemlje", "procijedio" je šef HDZ-a BiH tek nakon brojnih kritika.

Ali, realno gledano, kako "prvi u Hrvata" i ne bi bio suzdržan kada je samo dvije godine prije početka Putinove ushićeno tvrdio da "nažalost, ovdje (u BiH) ima vrlo malo ruskog utjecaja". 

"Uloga Ruske Federacije nezamjenjiva je i temeljna…", reći će Čović u ekskluzivnom intervjuu dopisniku Rossiyske Gazete uoči puta u Moskvu, gdje ga je pozvala "Putinova Amazonka", Valentina Matvijenko, predsjedavajuća Ruske Federacije i bliska saradnica ruskog lidera.

Na ruskom putu

Zanimljivo, neposredno nakon ove posjete u Mostaru se pod misterioznim okolnostima obreo Izraelac Amir Gross Kabiri, prema pisanju Tačno.net, "trenutni upravitelj polovice Mostara i kompanije Aluminij". Stigao je direktno iz Rusije!

"Prikazujući sebe kao žrtvu antisemitizma, Amir Gross Kabiri zataškava priču o kriminalu u Aluminiju i poslovanju sa Rusijom", piše regionalno ugledni mostarski portal.

Kabiri je kupujući u Rusiji sirovine za "Aluminij industriju”, tokom njene agresije na Ukrajinu, "upumpao" 335 miliona maraka u ovu zemlju, isticao je nedavno sarajevski Žurnal.

"Je li Amir Gross Kabiri ruski čovjek u BiH koji sprovodi najveću povijesnu financijsku prevaru?", upitat će se prošle godine hercegovački portal Otpor Media, koji sebe predstavlja kao privatni medijski portal "u službi naroda i javnosti kako bi bili informirani prešućenim i cenzuriranim lokalnih i globalnim zbivanjima". Uloga Kabirija (kojem je pri ulasku u "Aluminij" pomogao i bivši federalni premijer Fadil Novalić) u priči o "Južnoj interkonekciji" je, također, vrlo značajna.

Portal Radiosarajevo.ba - zajedno s rijetkim redakcijama - još je prije četiri–pet godina seriozno upozoravao na naglašenu Čovićevu rusku rolu.

Još dvije godine prije kontroverznih pro-ruskih izjava, u julu 2018. godine, Dragan Čović je kao član Predsjedništva BiH, pratio reprezentaciju susjedne Hrvatske koja je zauzela drugo mjesto na Svjetskom nogometnom prvenstvu. "Vatrene" je bodrio sa tribina stadiona Lužnjiki u Moskvi – u društvu ni manje, ni više do vrhovnog zapovjednika ruskih oružanih snaga – samog Putina!

S njima se družila i ondašnja predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, koja je, govore svjedoci, tog dana izljubila najmanje pola stadiona. O "povijesnom trenutku" svjedoči fotografija događaja koji bi se, s obzirom na kasniji rasplet (geo)političkih događaja, recimo, lako mogao usporediti s Hitlerovim korištenjem Olimpijskih igara u Berlinu 1936.

Baćuške na Mostaru

A još je u septembru 2017. sarajevski Žurnal pisao je o vezama ruskih špijuna i investitora sa HDZ-om. Sve to je pratio i Nacional.

"Biznismeni iz Hrvatske povezani sa ruskim obavještajcima i sumnjivim biznismenima žele privatizirati mostarski Aluminij i Rudnik boksita Posušje, tako što će svoje pogone prebaciti na gas koji se uvozi iz Rusije. A u pećima na gas, prema tom planu, prerađivao bi se nelegirani aluminij uvezen iz Rusije, koji bi se potom izvozio u - Rusiju!", tvrdio je tada Žurnal.

Kako god, lider "svih Hrvata" u BiH bio je toliko oduševljen Volodyom da je tri mjeseca poslije one ushićene izjave o "premalo ruskog utjecaja", u maju 2020, pozvao ruske snage u Mostar!?  Na isti način kako je njegov moskovski domaćin, Valentina Matvijenko - pozvala "velikog vođu" Kremlja da izvrši invaziju na njezinu rodnu Ukrajinu!

Čović je, podsjetimo tražio dolazak ruskih vojnika kako bi "pružili pomoć Mostaru". Da je bilo riječ o inicijativi šefa HDZ-a potvrdila je i nota Ambasade Ruske Federacije upućena Ministarstvu vanjskih poslova naše zemlje. Nakon odlučne reakcije bh. institucija, Rusima je  – zahvaljujući institucijama BiH - zabranjen ulazak iz Srbije, pa su ostali na Rači!

Kako je to dočekao ljutodočki "soko" (Со́кол) svjedoči činjenica kako je to što ruski vojnici nisu uspeli dobaciti do grada na Neretvi Hrvatski medijski servis (HMS), inače blizak stranci HDZ BiH, nazvao je - "sramnim".  

Čović će se osvetiti u martu 2022. godine kada se pridružio srpskim delegatima i glasao protiv uvođenja sankcija Rusiji!

Stvar je toliko eskalirala da je i zagrebački Nacional istog mjeseca pisao o "tajnim ruskim vezama Putinova čovjeka Čovića", ukazujući na probleme koje pravi Hrvatskoj.

U autorskom tekstu Damira Petranovića naglašeno je i tada da predsjednik HDZ BiH - unatoč pritiscima i nagovorima hrvatskog premijera - nije osobno osudio Putinovu agresiju na Ukrajinu, te da se "otkrivaju nove činjenice o Čovićevoj dubokoj vezi s Putinom i Rusijom".

"Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, opasno prkosi hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću i Hrvatskoj. Očito slabi Plenković morat će vodećim ljudima EU i NATO objasniti zašto on Čovića, Putinovog čoveka u BiH, ne može disciplinirati. I to zato jer Čović i dalje ismijava Plenkovića i unatoč pritiscima i nagovorima Plenkovića ni do zaključenja ovog teksta nije osobno osudio Putinovu agresiju u Ukrajini. Nije ništa takvog osobno izgovorio", naveo je tada Nacional.

No, veze s Moskvom, očito, nisu prestale ni tada, te članu Kolegija Doma naroda BiH Putinova saradnica, upravo spomenuta Matvijenko, bila slobodna pisati tražeći da u "parlamentarnu proceduru" pusti "istinu" Moskve o agresiji na Ukrajinu.

Patka ili "sokol"?

"Dostavljamo vam materijale o ukrajinskim zločinima, proslijedite ih parlamentarcima i biračima”, pisala je uz ostalo Putinova Amazonka u junu 2022. godine, prenio je tada portal Istraga.

Gdje smo sada?

Dvije godine nakon početka "specijalne operacije", četiri godine nakon Čovićevog traženja "više ruskog utjecaja" i pozva ruskih vojnika, i skoro šest od slavlja sa Putinom, američki The New York Times kritizira Čovića zbog blokade plinovoda koji može da našteti interesima Rusije.

"Projekt, podržan od strane Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, ali blokiran nesuglasicama koje već dugo koče Bosnu, ima za cilj prekinuti moskovsku vlast nad snabdijevanjem gasom države koja je između Istoka i Zapada", konstatira američki list.

Jesmo li stigli do raspleta Čovićeve uloge u ruskoj babuški?

Američka ambasada najprije je početkom prošle godine pokušala da suptilno HDZ dvoede za stol s njihovim partnerima, ali Čović je ultimativno insistirao na formiranju kompanije u Mostaru odakle bi preko svojih poslušnika vodio plinske procese.

"Nažalost, opstrukcija lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića spriječila je da ovaj vitalni projekt krene naprijed", upozorit će američki ambasador Michael J. Murphy u junu 2023.

Kako Čović nije htio popustiti ni za jotu, na njega se početkom ove godine sručio bijes Washingtona. Američki državni sekretar Antony Blinken zatražio je u pismu ovog januara od šefova diplomatije BiH i Hrvatske, Elmedina Konakovića i Gordana Grlića Radmana, da izvrše pritisak na Čovića kako bi "prestao s opstrukcijama" plinskog povezivanje Hrvatske i BiH. Američki državni sekretar označio ga je "kao direktnog krivca za odugovlačenje početka izgradnje plinovoda".

Ali, Čović ide po svome. Budimo realni, koliko drži vodu priča o tome da Čović ne želi da deblokira plinovod samo zato će sjedište kompanije (valja imati na umu da je "BH Gas" svih ovih godina vodio proces "Južne interkonekcije", i to čak u saradnji sa Zagrebom), biti u Sarajevu, a ne u Mostaru!?

Čović se, realno, nije mnogo oznojio da uspostavi kontrolu nad političkim procesima u cijeloj Federaciji BiH i Vladi FBiH, a da bi mu bio problem kontrolirati "BH Gas", čiji je vlasnik Vlada FBiH, zar ne?!

O čemu se onda radi? Evo jedan znakovit detalj.

"Pitanje je mjeseci prije nego što se projekt Južne interkonekcije zauvijek izgubi", rekao je prošlog proljeća izvor Bloomberg Adria, vjerovatno blizak američkim faktorima.

A sad konačno pitanje:

A šta ako je upravo to cilj Dragana Čovića? Da pod izgovorom navodnih "etničkih nesuglasica" cijeli projekt zaustavi - zauvijek. Na isti način kako je Moskva preko svojih agenata blokirala i NATO, a evo i europske integracije, koje čak smatra "opasnom stvari" (vidjeti: Bocan Harčenko)?

Je li ovo možda odgovor slabljenje pozicije Kijeva i odlučnosti Zapada u vezi s Ukrajinom, ili možda reakcija na bolji položaj Moskve u ukrajinskoj priči?

Haj'mo biti praktični. Englezi imaju lijepu poslovicu koja kaže: ako nešto izgleda kao patka, hoda kao patka i glasa se kao patka, onda je vjerojatno riječ o patki.

Ili možda sokolu?