Američki obavještajci zabrinuti: Na Balkanu ove godine moguć otvoreni sukob

Iz zajedničkog izvještaja američkih sigurnosnih službi „Procjena prijetnji diljem svijeta“, što su ga Senatu predstavili Daniel Coats, direktor National Intelligence, Gina Haspel kao direktorica CIA i drugi, iščitava se da sve sigurnosne agencije SAD-a, do posljednje, imaju sasvim drugačiju sliku prijetnji iz svijeta nego što je ima Donald Trump.

Za razliku od njega, u izvještaju stoji da ISIL u Siriji i Iraku još uvijek ima hiljade militanata, da Kim Jong-un i dalje ima nuklearne snove, Rusija je 2016. „ciljala američku izbornu infrastrukturu“...

U izvještaju od 42 stranice, što su ga zastupnici u Senatu na stolove dobili u utorak, spominje se i Balkan i to nimalo bezazleno, iako je riječ o samo dvije rečenice.

„Zapadni Balkan će tokom 2019. skoro sigurno ostati u stanju određenog rizika od nasilja niske razine i, moguće, otvorenog vojnog sukoba. Rusija će nastojati iskoristiti etničke tenzije i korupciju na visokim razinama kako bi spriječila sposobnost država u toj regiji da se nastave približavati EU-u i NATO-u“, stoji pod kategorijom „Balkan“.

Da je riječ o sasvim ozbiljnoj količini pažnje posvećenoj Balkanu, pokazuje i to što je izvještaj po opsegu sličan prostor posvetio Turskoj, Velikoj Britaniji i Brexitu i sličnim sigurnosnim situacijama za koje je jasno da spadaju među najviše prioritete obavještajaca SAD-a.

Susjedne Hrvatske se tiče i dio u kojem se ističe prijetnja ultranacionalističkih, rasističkih pokreta po Europi. U izvještaju se navodi prognoza po kojoj će ekstremna rasistička i ultranacionalistička desnica po Europi posezati za „nasilnim taktikama“, da će prekogranično sarađivati, sve protiv useljenika u Europi.

Što se tiče Balkana, političke napetosti odranije su poznate.

Srbija nasuprot Kosova oko sjevera ove bivše jugoslavenske pokrajine, danas samostalne države.

Makedonija i Grčka koje su nedavno ipak s tankom većinom s obje strane granice uspjele u parlamentima postići sporazum oko službenog imena Makedonije kao republike, što Rusiji sigurno ne može biti drago jer to znači otvaranje puta Makedoniji prema EU i NATO.

Republika Srpska s Dodikom, kojega Putin učestalo prima kao dragog gosta, i sukobljeni nacionalizmi bošnjačkih i hrvatskih stranaka.

Nacionalisti s Vučićem u Srbiji, opet uz određene čvrste veze prema Putinu. Desnica u Hrvatskoj, pri čemu se pamti ruski interes za banke, naftno-plinski biznis i slično, a ne zaboravlja se niti avantura Tomislava Karamarka oko pokušaja podvaljivanja ruskog kapitala kroz hrvatsku tvrtku za gradnju nuklearne elektrane u Finskoj prije samo nešto više od dvije godine kao i neke druge odnose.

Crna Gora koja se uspjela othrvati pokušaju državnog udara, navodno s vezama opet prema Rusiji.