Zašto je sastanak tijela NATO-a u Sarajevu važan za BiH?

Informacija da će generalni sekretar Sjeverno atlanskog vojnog saveza (NATO) Jens Stoltenberg posjetiti Bosnu i Hercegovinu došla je kao iznenađenje, ali veći šok izazvala je vijest da će i važno vijeće NATO-a održati sastanak u Sarajevu. 

Prema informacijama do kojih je došao portal Radiosarajevo.ba, Stoltenberg bi trebao doći u službenu posjetu Bosni i Hercegovini 19. novembra, a Sjevernoatlantsko vijeće (North Atlantic Council - NAC) održat će sastanak u BiH sredinom decembra. 

Iako je većina građana upoznata s NATO-om, postoje stvari u samoj Alijansi koje su enigma za mnoge u Bosni i Hercegovini. Ovom prilikom, ekipa portala Radiosarajevo.ba kontaktirala je Aliju Kožljaka, savjetnika za vanjsku politiku članu Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću te stručnjak za sigurnost. 

Za početak, profesor Kožljak ističe da je, zbog prijašnjih odluka vlasti u Bosni i Hercegovini, put u NATO još vanjskopolitički cilj naše zemlje, te pojasnio koliko je zbog ove činjenice važna posjeta Jensa Stoltenberga. 

"Osim što je definiran kao vanjskopolitički cilj, članstvo u NATO je i zakonska obaveza za sve ključne institucije Bosne i Hercegovine, koje su dužne učiniti sve iz svoje nadležnosti, kako bi Bosna Hercegovina što prije postala članicom Alijanse.

Imajući u vidu da da je Bosna i Hercegovina i zvanično iskazala svoje aspirantske ambicije za članstvo, te u skladu sa tim preduzele i konkretne aktivnosti, uključujući i korištenje Akcionog plana za članstvo, dolazak Generalnog sekretara NATO-a i sastanak Sjevernoatlantskog vijeća sa Bosnom i Hercegovinom u Sarajevu je najdirektnija potvrda da država nezaustavljivo ide ka NATO-u.

Dostavljanje Godišnjih nacionalnih programa, u našem slučaju Programa reformi Bosne i Hercegovine, će se na ovaj način i oficijelno ozvaničiti, jer se upravo u ovom formatu, na najvišem nivou vode razgovori o stepenu implementacije Programa reformi BiH, a također se i dogovara konkretna podrška Alijanse u smislu što efikasnijeg implementiranja zacrtanih reformi, zadataka i ciljeva", kaže Kožljak. 

Stručnjak za sigurnost je također pojasnio šta je tačno tijelo koje će se sastati u BiH, te šta bi se moglo raspravljati na sastanku. 

"Sjeverno atlantsko vijeće (North Atlantic Council) je glavno tijelo za donošenje političkih i drugih odluka NATO-a. Ono se sastoji od stalnih predstavnika zemalja članica, tj. u ovom momentu 31 ambasadora članica NATO-a, i jedino je tijelo čija ovlaštenja izričito proističu iz Vašingtonskog sporazuma, kojim je ustanovljena Alijansa.

Upravo je NAC najviše tijelo Alijanse, nadležno da nadgleda sve političke i vojne procese, koji se odnose na sigurnosna pitanja, a koja utiču na Alijansu u cijelini. Okupljajući predstavnike svake zemlje članice kako bi razgovarali o političkim ili operativnim pitanjima koja zahtijevaju kolektivne odluke, NAC predstavlja forum za široke konsultacije između članica o svim temama, koje utiču na mir i sigurnost", kaže Kožljak, te dodaje:

"Na sastanku u Sarajevu se će se vjerovatno raspravljati o političkoj i sigurnosnoj situaciji u zemlji i regionu, snaženju odbrambenih sposobnosti Bosne i Hercegovine, te nastavku euro-atlanskih integracija." 

Pitali smo profesora Kožljaka i kako se inače odvijaju ovi sastanci. 

"Sastanci Sjeverno-atlantskog vijeća se u načelu održavaju dva puta sedmično na nivou stalnih predstavnika, a po potrebi može i češće. Međutim, periodično, u zavisnosti od aktuelnih pitanja, NAC se sastaje i u formatu ministara ili šefova država, u situacijama kada se donose značajnije odluke za Alijansu.

Sastancima predsjedava Generlani sekretar NATO-a, koji nema nikakvu naredbodavne ovlasti u odnosu na članove NAC-a, osim što je svojevrsni servis za efikasno funkcionisanje ovog važnog tijela. Svi članovi sjede za okruglim stolom, sa istim pravima u smislu participiranja u radu i donošenju odluka. Ono što je bitno naglasiti jeste činjenica da se odluke ne donose glasanje, tj. preglasavanjem, nego isključivo konsenzusom svih članova vijeća. Sastanci se uglavnom održavaju u sjedištu NATO-a u Briselu", rekao je Kožljak, te otkrio i da li je praksa da se održava u zemljama koje nisu članice NATO-a. 

"Postoji praksa, ali rjeđe, da se sastanci NAC-a održavaju i izvan sjedišta, uključujući i države, koje nisu članice Alijanse, ali koje su iz nekog razloga važne za NATO. Tada se sastanci održavaju u format ‘NAC plus 1’, u konkretnom slučaju NAC plus Bosna i Hercegovina, gdje predstavnik države nečlanice ima priliku da iznese stavove svoje države, odgovori na eventualna pitanja, ali bez mogućnosti da učestvuje u donošenju odluke. Ipak, i u takvim okolnostima, učešće na ovakvim sastancima i prilika da se diskutuje je od izuzetne važnosti i ima veliki utjecaj na strateške odluke Alijanse", rekao je stručnjak za sigurnost. 

Iskoristio je i priliku da istakne važnu odluku člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića:

"Moram napomenuti da je i član Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović za svoju prvu inostranu posjetu izabrao upravo sjedište NATO-a, gdje se sastao sa Generalnim sekretarom i predstavnicima NAC-a. I ovom prilikom je razgovarano o brojnim značajnim pitanjima, čime je potvrđena opredijeljenost za nastavak strateškog partnerstva, te iskazana zainteresiranost za posjetu generalnog sekretara i NAC-a Bosni i Hercegovini. Drago mi je da se te namjere i ostvaruju", rekao je Kožljak. 

Građane Bosne i Hercegovine, naravno, najviše zanima zašto je ovaj sastanak važan za našu zemlju, a profesor Kožljak je u odgovoru bio direktan. 

"Za Bosnu i Hercegovinu su ovi sastanci od iznimne, strateške važnosti, kako sa Generalnim sekretarom, tako i Sjevernoatlantskim vijećem NATO-a. Prvo, razgovarat će se na najvišem nivou o političkim i sigurnosnim aktuelnostima, gdje će se na najdirektniji način ovo najviše tijelo NATO-a detaljno upoznati sa ključnim problemima sa kojima se suočava država. Održavanjem sastanka u Sarajevu i razmatranjem ovih pitanja se jasno potvrđuje da je Bosna i Hercegovina važna za NATO i da će tako i ostati.

Također, na ovaj način će se potvrditi da je sigurnost Bosne i Hercegovine inkorporirana u sigurnost NATO-a, što znači da će Alijansa i dalje preduzimati neophodne mjere i aktivnosti, kako bi se osigurala stabilnost i sigurnost Bosne i Hercegovine, što uključuje očuvanje njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, ali i snaženja njenih sigurnosnih i odbrambenih kapaciteta.Pored svega toga, značajan je iz razloga što će se i ovom prilikom potvrditi aspirantske ambicije Bosne i Hercegovine, te osnažiti put države ka članstvu u NATO", rekao je savjetnik člana Predsjedništva BiH. 

Za kraj, profesor Kožljak je otkrio i kako BiH napreduje na putu ka NATO-u. 

"Uprkos brojnim izazovima i političkim opstrukcijama pojedinih zvaničnika, Bosna i Hercegovina nezadrživo napreduje na svom euroatlantskom putu. Na političkom nivou, aktiviran je Akcioni plan za članstvo, te realizirina već tri godišnja ciklusa Programa reformi Bosne i Hercegovine. Na operativnom nivou, Oružane snage BiH vrlo dinamično sudjeluju u NATO aktivnostima, uključujući zajedničke vježbe, obuku, radionice i slično, održavajući vrlo visok nivo interoperabilnosti sa Alijansom. Samo jedan od konkretnih primjera je nedavno održano ocjenjivanje Bataljonske borbene grupe pješadije, kao NATO deklasiranog sastava Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, koja je tokom NATO ocjenjivanja nivoa 2 dobila najviše ocjene.

Ono što slijedi jeste nastavak reformi u svih pet oblasti, koje su predviđene Godišnjim nacionalnim programom, čime će se osigurati snaženje saradnje sa NATO, ali i ispunjenje svih predviđenih uslova da Bosna i Hercegovina što prije bude pozvana u članstvo Alijanse, kao i snaženje strateškog partnerstva u smislu garantiranja sigurnosti i stabilnnosti u Bosni I Hercegovini", rekao je Alija Kožljak za portal Radiosarajevo.ba.