Zaštitimo naše bogatstvo: Kako očuvati šume u Bosni i Hercegovini?

"Zemlja pruža dovoljno da zadovolji svačiju potrebu, ali ne i svačiju pohlepu", rekao je svojevremeno Mahatma Gandhi, indijski političar i narodni vođa.

Bosna i Hercegovina je zemlja sa najvećim udjelom šume i najvećom raznolikošću šumskih vrsta na zapadnom Balkanu. Šume pokrivaju oko 56 posto teritorije Bosne i Hercegovine, a ako se uzme u obzir i šumsko zemljište, oko 62 posto.

Prije više od mjesec dana u našoj zemlji osnovan je Savez za šume Bosne i Hercegovine, a o novom Savezu i njihovom radu za portal Radiosarajevo.ba govorila je Lejla Kusturica, aktivistica i direktorica Fondacije "Atelje za društvene promjene – ACT".

Radiosarajevo.ba: U mjesecu aprilu osnovan je Savez za šume Bosne i Hercegovine, možete li nam reći ko je sve okupljen u Savezu?

Kusturica: Savez je nastao kao rezultat dlučnosti jednog broja organizacija i grupa koje su branile naše rijeke, da se okupe i na sličan način krenu u intezivnu borbu za spas naših šuma. Sačinili smo Manifest za šume BiH uz pomoć i podršku profesora Šumarskog fakulteta u Sarajevu Dalibora Balliana.

Osnivači saveza su Aarhus centar u Bosni i Hercegovini iz Sarajeva, Centar za životnu sredinu iz Banja Luke, Eko akcija iz Sarajeva, Ekološko-humanitarna udruga Gotuša iz Fojnice, Građanski pokret Buđenje (Karton revolucija) iz Tuzle, NGG Stop izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci iz Istočnog Sarajeva, Zeleni Neretva iz Konjic ate Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT, Sarajevo. Ovom prilikom pozivamo i druge organizacije, grupe i pojedince širom zemlje da nam se pridruže. Za sve zainteresovane Manifest za šume BiH se može pronaći na stranicama naših organizacija ACTBiH, a za sve dodatne informacije i pitanja mogu se javiti na info@actbih.org. Uskoro će biti dostupna i facebook stranica Saveza za šume Bosne i Hercegovine na kojoj će svi građani i građanke moći pratit i podržavati naše aktivnosti kao što prate i podržavaju borbu za spas naših rijeka.

Radiosarajevo.ba: Od 2009. godine ne postoji federalni zakon o šumama zbog čega dolazi do ilegalne sječe šume? Mislite li da će taj zakon biti uskoro usvojen?

Kusturica: Klimatske promjene sve ozbiljnije pogađaju cijeli svijet, pa i područje Bosne i Hercegovine. Padavina je iz godine u godinu sve manje, usljed čega drveće trpi nedostatak vode, što pogoduje razvoju brojnih bolesti i štetočina. Sve vrelija i sušnija ljeta uzrokuju pogubne šumske požare koji gutaju šumska staništa i prijete opstanku ne samo najčešćih šumskih vrsta (bukva, hrast, jela, bor, smreka) već i brojnih endemskih, kao što su munika i Pančićeva omorika.

Prema podacima Evropskog informacionog sistema za šumske požare za period od 2007. do 2019. godine, u BiH je u 709 šumskih požara izgorjelo 349.697 hektara šuma i šumskih goleti, većinom livada sa brojnim endemskim biljkama, odnosno 6,83% teritorije BiH. No još uvijek najveću prijetnju našim šumama, uz požare, predstavlja bjesomučna sječa, nedozvoljena kao i ona formalno dozvoljena ali razmjerama ili načinom štetna za održanje i kvalitetnu obnovu šume. Ostaviti stanovništvo bez pristupa drvetu ugrožava razvoj, ali i način života ljudskih zajednica na ovim prostorima.

Danas se dvije trećine stanovništva Bosne i Hercegovine još uvijek grije na drva. Opstanak mnogih porodica zavisi od dostupnosti ogrjevnog drveta po pristupačnim cijenama i od uravnoteženog korištenja šumskog bogatstva. Iako se čini izazovnim vjerujemo da ćemo uspjeti u borbi i zalaganju da se zaštite naše šume, prije svega konačnim usvajanjem federalnog zakona o šumama. Borba za bosanskohercegovačke rijeke vodila se u duhu i praksi nezapamćenog jedinstva lokalnih zajednica i običnih ljudi iz cijele zemlje. Iako teška i puna iskušenja, ova borba pokazala je da udruženi i solidarni možemo pokrenuti korjenite promjene čak i u političkim i društvenim okolnostima kakve vladaju u Bosni i Hercegovini.

Zbog toga, ponavljam, kako smo jednako odlučni u borbi da se zakonom osigura upravljanje šumama na principima ravnoteže ekosistema, održivog života sa šumama, mnogostrukog materijalnog i duhovnog značaja drveća i drveta kao materijala, demokratičnosti procedura i odlučivanja i održivosti na cijeloj teritoriji ovog entiteta, te korištenje šumskog bogatstva prvenstveno kao društvene vrijednosti i dobra svih nas. Mi smo kao i uvijek optimistični i radit ćemo predano i u selima i gradovima da čuvamo i štitimo ono što je naše – i šume i rijeke i naše dostojanstvo.

Radiosarajevo.ba: Poznati ste po vašoj borbi da se zabrani izgradnja malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji FBiH, mislite li da je isto moguću postići u odbrani šuma?

Kusturica: Učinili smo da se zabrani izgradnja novih malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i krene u poništenje već zaključenih koncesionih ugovora. Značajne pobjede ostvarene su i u RS, gdje su odbranjene rijeke unutar Nacionalnog parka 'Sutjeska'. Sad kada su u opasnosti i naše šume udružujemo snage da ih odbranimo i zaštititimo od eksploatatorskog i profiterskog rezona, da bismo ih očuvali za budućnost društvenih i prirodnih zajednica na ovim prostorima i cijeloj planetu Zemlji.

Samo solidarnim i udruženim djelovanjem svih nas u odbani naših šuma, kao što smo to radili i u odbrani naših rijeka možemo ostvariti pobjede i sačuvati naše šume. Vjerujemo da je to zajednički interes svakog čovjeka u svakom dijelu ove države, bez obzira na dob, spol i bilo koji nacionalni i rodni identitet.

Radiosarajevo.ba: Na koji način se planirate boriti za očuvanje šuma u Bosni i Hercegovini?

Kusturica: Prije svega nam je potrebna stroga zaštita, sistematska obnova šuma širom države. To mora pratit efikasno i pravedno upravljanje šumskim dobrima, kontrola i jačanje kapaciteta zaštite i razvoja šumskih preduzeća. U Manifestu o šumama Bosne i Hercegovine navedene su sve aktivnosti i akcije za koje ćemo poduzeti u borbi da zaštitimo pluća naše države. Kao što sam već spomenula zagovarat ćemo usvajanje naprednog i valjanog Zakon o šumama u Federaciji Bosni i Hercegovini i neophodnih podzakonskih akata. 

Dalje, borit ćemo se za strogu zabranu sječe u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima širom BiH, reformu i jačanje šumarske inspekcije, proširenje i strogu kontrolu certifikacije upravljanja šumama, da se obezbijedi stabilan dotok adekvatne količine finansijskih sredstava nacionalnim parkovima u cijeloj zemlji, da se subvencionira rad šumarskih preduzeća na područjima šuma nepovoljne strukture, da se nabave savremene opreme za sječu i transport, gdje je primjereno, a uporedno da se održava i jačaju tradicionalni načini transporta, da se uspostavi potpuna i bezuslovna zabrana izvoza sirovog i poluprerađenog drveta, da se demokratizuje čuvanje i upravljanje šumama, te da se stavi pod strogu zaštitu što veći procenta teritorije Bosne i Hercegovine.