Koalicija za zaštitu rijeka BiH poslala poruku delegatima Doma naroda Parlamenta FBiH

Članovi Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, koje već više od decenije bore protiv izgradnje malih hidroelektrana, oglasili su se saopćenjem koje su uputili svim delegatima Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

Podsjetimo, direktorica Fondacije "Atelje za društvene promjene" Lejla Kusturica početkom sedmice objavila je preko Facebooka da je potpisala pismo u kojem se apeluje na delegate Doma naroda FBiH da usvoje dopune Zakona o električnoj energiji FBiH.

Dom naroda Parlamenta FBiH u četvrtak, 9. decembra, održat će sjednicu na kojoj će se naći i izmjene Zakona o električnoj energiji kojim se zabranjuje gradnja malih hidroelektrana. 

Trending

Nenad Marković objavio fotografiju i poručio: 'Ovo je Bosna'

S tim u vezi Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT uručila je prvi kontigent pisama aktivista i aktivistica Dom naroda kojim se traži donošenje izmjena ovog zakona.

Članice Koalicije za zaštitu rijeka objavili su na ovom LINKU pismo koje građani mogu mogu isprintati, potpisati i skeniranog slati na e-mail dom.naroda.info@parlamentfbih.gov.ba ili fizički odnijeti na protokol Parlamenta FBiH.

"Apelujemo ponovo na delegate Doma naroda da uvaže mišljenje struke - profesora Muriza Spahića, Dalibora Balliana, Asima Mujkića. Stotine aktivista, hiljade mješetena i desetine hiljada građana Bosne i Hercegovine koji ujedinjeno kao nikada do sada govore NE. Zašto? Zato što je devastacija koju prave male hidroelektrane vidljiva golim okom, a struka to samo potvrđuje. Nama je jasno da energetski lobi nije za izmjenu zakonskih regulativa, zato što su zakoni napravljeni da pogoduju upravo tajkunima", priča nam Lejla Kusturica.

Ona naglašava da se ti ljudi, 10 i više godina, basnosnovno bogate na privatiziranju naših rijeka.

"Naše rijeke umiru u cijevima, u cijevima nastupa sigurna smrt za naše rijeke. Ekološki argumenti su na strani zabrane gradnje malih hidroelektrana, a i energetski. Svega 2,2 posto električne enegrije su proizvele 107 malih hidrocentrala u 2020. godini. Investitori i vlasnici tih hidrocentrala su u 2019. u subvencijama dobili 40 miliona KM. Te subvencije su skupljene od siromašnog naroda BiH kroz račun za elektiričnu energiju", podvukla je Lejla Kusturica, direktorica Fondacije "Atelje za društvene promjene", koja je naglasila da ima mnogo boljih alternativa - to su vjetar i solarna energija, od mojih narod i ljudi nemaju štetu.  

Pročitajte koju su poruku članice Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i  Hercegovine uputile svim delegatima Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, a na Facebook stranici Fondacije "Atelje za društvene promjene" možete pogledati na hiljade potpisanih apela i fotografija podrške.

Prenosimo je u cijelosti:

"Poštovani delegati i delegatkinje,

U prilogu je dokument Koalicije za zaštitu rijeka BiH o štetnosti i koristi od gradnje malih hidroelektrana. Dokument se temelji na nizu studija i službenih izvještaja, kako se i navodi, te na terenu prikupljenih saznanja. Smatramo da Vam može biti od velike pomoći pri donošenju historijske odluke o Prijedlogu Zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u Federacije BiH - historijske utoliko što ćete imati priliku trajno zaštititi naše rijeke od tajkunske najezde. 

Ovaj dokument je ujedno i naš stručno utemeljeni odgovor na argumentaciju udruženja vlasnika malih hidroelektrana "Hidro energija" koji je dostavljen medijima prije par dana, a vjerovatno i vama, koji ne navodi nikakve izvore za prezentovane informacije i pokušava javnost obmanuti i dovesti u zabunu.

U nadi da ćete poslušati glas javnosti i raditi u interesu građana, a to je zabrana gradnje malih hidrocentrala i zaštita rijeka te u što kraćem roku usvojiti ovaj zakon u istovjetnom obliku u oba doma PFBiH srdačno Vas pozdravljamo", navodi se u otvorenom pismu delegatima u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Otkud MHE u BiH?

Podsjetimo, do eksplozije gradnje malih hidroelektrana u BiH došlo je prije svega zahvaljujući izdašnim državnim poticajima za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije.

Masovnom gradnjom malih hidroelektrana uništava se naš okoliš, iako je upravo zaštita okoliša bila jedan od glavnih ciljeva za uvođenje poticaja. Zbog uništavanja rijeka i priobalja, male hidroelektrane ne mogu se smatrati obnovljivom energijom.

Koliko je malih hidroelektrana (MHE) do sada u BiH izgrađeno, a koliko planirano?

U BiH je do sada izgrađeno 117 malih hidroelektrana. A barem ih je još preko 341 u raznim fazama planiranja, pripreme i izgradnje. Sudeći po izjavama investitora, na kraju bi ih moglo biti i preko 600 - što znači da u BiH neće biti ni rijeke ni potoka bez barem jedne male hidroelektrane.

Male hidroelektrane se grade, jer BiH nema dovoljno električne energije?

Ne. Izgradnja MHE u BiH nije rezultat strateških potreba za električnom energijom, nego namjere da se zadovolje investitori - uglavnom izvanredno povezani s vlastima i stranačkim krugovima. Zahvaljujući izdašnim poticajima, izgradnja malih hidroelektrana je posao na kojem se odlično zarađuje. 108 male hidroelektrana, koliko ih je bilo u pogonu 2020. godine proizvele 341,02 GWh (tek 2,2% od ukupno proizvedene električne energije u BiH).

Da li MHE znače masovno zapošljavanje?

Ne. Zbog visoke automatizacije malih hidroelektrana, u njima radi minimalan broj radnika. Zavisno od lokacije, male hidroelektrane zapošljavaju maksimalno jednog radnika po postrojenju. Da se izgrade, sve planirane male hidroelektrane u BiH zaposlile bi manje radnika nego jedna omanja tvornica.

Važni fakti:

● BiH proizvodi daleko više električne energije nego što troši: 2020. godine je proizvela ukupno 15.391 GWh, a potrošila 11.330 GWh.

● Bh. neto izvoz električne energije u 2020. godini je iznosio 4.047 GWh, što je skoro 12 puta više od ukupne proizvodnje malih bh. hidroelektrana. Izvozi se, u prosjeku, po cijenama koje su daleko niže od cijene koju dobiju vlasnici malih hidroelektrana.

● U velikim bh. hidroelektranama proizvedeno je 4.276 GWh, a u termoelektranama na ugalj 10.443 GWh.

● Godine 2018. je na prenosni sistem BiH priključena i prva vjetroelektrana: Mesihovina, instalirane snage 50,6 MW, a godinu kasnije u pogon ulazi i vjetroelektrana Jelovača, instalirane snage 36 MW.

● U 2020. godini ove dvije vjetroelektrane proizvele su ukupno 261,81 GWh - što iznosi 77% od ukupne proizvodnje svih bh. malih hidroelektrana Iste godine, VE Mesihovina je proizvela gotovo istu količinu struje kao 57 malih hidroelektrana u privatnom vlasništvu izgrađenih u Federaciji BiH. 

Ostatak apela delegatima Doma naroda Parlamenta FBiH možete pročitati na linku OVDJE.